吉林省辽源市政协主席张炜涉嫌严重违纪违法被审查
Ovo je glavno zna?enje pojma Rim. Za druga zna?enja pogledajte Rim (razdvojba).| Rim | |
|---|---|
| Roma | |
 Rim | |
| Nadimak: Caput mundi ("Prijestolnica svijeta") la Città Eterna ("Vje?ni grad") | |
| Geslo: "Senatus Populusque Romanus" (SPQR) (lat.: "Senat i Rimljani") | |
| Dr?ava |  Italija |
| Regija |  Lacij |
| Pokrajina | Rim (RM) |
| Osnivanje | 21. travnja 753. pr. Kr. |
| Osniva? | Romul i Rem (mitolo?ki) |
| Vlast | |
| ? Gradona?elnik | Ignazio Marino (Pd) |
| Povr?ina | |
| ? Ukupna | 1.285,30 km2 |
| Visina | 37 m |
| Najve?a visina | 120 m |
| Najmanja visina | 13 m |
| Koordinate | 41°53′N 12°29′E / 41.883°N 12.483°E |
| Stanovni?tvo (2011.) | |
| ? Entitet | 2.612.068 (2.032 stanovnika/km2) |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| ? Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Po?tanski broj | od 00121 do 00199 |
| Pozivni broj | +39 (0)6 |
| ISTAT-broj | 058091 |
| Svetac za?titnik | Sveti Petar i Pavao |
| Dan grada | 29. lipnja |
| Stranica | comune.roma.it |
 | |
 Polo?aj Rima u Italiji | |
Rim (tal. i lat. Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij te najve?a i najnapu?enija op?ina u zemlji. Grad ima oko 2,6 milijuna stanovnika (popis stanovnika 2011. godine).
Nadimci grada su: Caput mundi ("Prijestolnica svijeta"), la Città Eterna ("Vje?ni grad"), Limen Apostolorum ("Apostolski prag"), la città dei sette colli ("Grad na sedam bre?uljaka") ili jednostavno l'Urbe ("Grad").
Unutar Rima nalazi se Vatikan, koji je suveren teritorij Svete Stolice, ujedno i sjedi?te Katoli?ke Crkve.
Povijesno sredi?te Rima i Vatikan nalaze se na UNESCO-ovu popisu svjetske ba?tine. Grad je i sjedi?te nekih me?unarodnih institucija, kao ?to su UN-ove institucije: Organizacija za prehranu i poljoprivredu, Me?unarodni fond za razvoj poljoprivrede i Svjetski program za hranu.
Podrobniji ?lanak o temi: Osnutak Rima (mitologija)
Grad Rim je, prema mitu, osnovao Romul, sin Ree Silvije i boga Marsa.
Prema legendi, svrgnuv?i s prijestolja brata Numitora, Amulije je postao kralj grada Albe Longe; a da bi izbjegao ro?enje nasljednika koji bi prijestolje mogli tra?iti natrag, prisilio je ne?akinju Reu Silviju da postane vestalska djevica. No, ona se sjedini s bogom Marsom i rodi dva blizanca, Romula i Rema, koje je Amulije odmah po ro?enju bacio u rijeku Tiber. Blizance je u podno?ju Palatina, jednog od sedam bre?uljaka, prona?la jedna vu?ica, koja ih je dojila vlastitim mlijekom. Blizance je potom na?ao pastir Faustul te ih je uzeo i othranio. Kad su odrasli, odlu?ili su na bre?uljku Palatinu osnovati grad. Ubrzo su se po?eli sva?ati koji ?e od njih dvojice vladati gradom te je Romul u toj sva?i ubio brata.
Po predaji, grad je osnovan 21. travnja 753. godine prije Krista. Nazvan je po svome prvom kralju Romulu.
Arheolo?ka istra?ivanja potvrdila su da su u 8. stolje?u pr. Kr. na bre?uljcima uz Tiber postojala naselja. U 6. stolje?u pr. Kr. tim su selima zavladali Etru??ani i pod njihovom su se vladavinom naselja sjedinila u jednu politi?ku cjelinu. Mo?varno podru?je u podno?ju bre?uljaka tada je isu?eno i na tome mjestu ure?en je gradski trg Forum Romanum. Prema tome, Rim nije nastao odjednom, ve? su se naselja na bre?uljcima postupno ujedinjavala.
Sedam bre?uljaka ranijeg Rima bili su: Kapitol (Capitolinus mons, nadmorske visine 50 m), Palatin (Palatium, 47 m), Aventin (Aventinus, 51 m), Celij (Caelius mons, 50 m), Eskvilin (Esquiliae, 65 m), Viminal (Viminalis collis, 60 m) i Kvirinal (Quirinalis, 61 m).
Taj grad se kasnije razvio u prijestolnicu Rimskog Kraljevstva (kojim je neprekidno upravljalo sedam kraljeva, ?to je bilo u skladu s tradicijom), pa Rimske Republike (od 509. pr. Kr., kojom je upravljao Senat) i kona?no Rimskog Carstva (od 27. pr. Kr., kojim je upravljao car). Ovaj uspjeh je zavisio od vojnih osvajanja, trgova?ke nadmo?i i selektivne asimilacije susjednih civilizacija, prije svega gr?ke i etru??anske civilizacije. Rimska dominacija pro?irila se na ve?i dio Europe i obale Sredozemnog mora, tako da je broj stanovnika narastao na preko milijun. Skoro tisu?u godina Rim je bio politi?ki najzna?ajniji, najbogatiji i najve?i grad zapadnog svijeta, a to je ostao i nakon propasti i podjele Carstva, ?ak i kada je kona?no izgubio svoj status glavnog grada u korist Milana i potom Ravenne i nakon ?to ga je po presti?u i va?nosti nadma?ila isto?na prijestolnica Carigrad.
Usponom ranog kr??anstva rimski je biskup osim vjerskog, sve vi?e dobivao i politi?ki zna?aj, postav?i papa. Tako je Rim postao sredi?te Katoli?ke Crkve. Nakon Alarikove plja?ke Rima 410. godine i pada Rimskog Carstva 476. godine, Rim su obilje?ili bizantska uprava i plja?kanja germanskih barbara. U Srednjem vijeku broj stanovnika je smanjen na samo 20.000, a grad se sveo na skupine naseljenih zgrada, koje su se nalazile izme?u velikih povr?ina ru?evina i vegetacije. Rim je slu?beno ostao dio Bizantskog Carstva sve do 752. godine, kada su Langobardi kona?no uni?tili ravenski egzarhat, koji je bio sredi?te bizantske mo?i u Italiji. Pipin Mali je 756. godine dao papi nadle?nost nad Rimom i okolnim podru?jima, te je na taj na?in stvorena Papinska dr?ava.
Rim je bio prijestolnica Papinskih dr?ava sve do njihovog pripajanja Kraljevini Italiji 1870. godine. Grad je postao glavno mjesto hodo?a??a u Srednjem vijeku i sredi?te sukoba izme?u pape i Svetog Rimskog Carstva, kojeg je zapo?eo Karlo Veliki, a kojeg je papa Lav III. okrunio u Rimu na Bo?i? 800. godine kao cara. Osim kratkih razdoblja neovisnosti u Srednjem vijeku, Rim je stolje?ima zadr?ao status papske prijestolnice i "svetog grada", ?ak i kada je papinsko sjedi?te kratkotrajno (1309. – 1377.[1]) premje?teno u Avignon. Iako grad vi?e nije imao politi?ke mo?i, ?to je potvr?eno i pusto?enjem Rima vojske Karla V. 1527. godine, cvjetao je kao sredi?te kulturne i umjetni?ke aktivnosti u vrijeme renesanse i baroka, pod pokroviteljstvom papinske uprave.
Iako je broj stanovnika naglo narastao u 17. stolje?u i pre?ao 100.000, grad je zaostajao za ostalim va?nim gradovima u Europi, velikim dijelom i zbog crkvenog procesa katoli?ke obnove s kojim je Crkva bila zaokupljena. Grad su zahvatila i nacionalisti?ka previranja u 19. stolje?u te je dva puta dobio i izgubio neovisnost. Rim je postao i jedan od ciljeva pokreta za ujedinjenje Italije te ga je, nakon uklanjanja francuske za?tite 1870. godine, pripojila Kraljevina Italija 1871. godine. Rim je postao glavni grad nove ujedinjene Italije.
Nakon pobjede u Prvom svjetskom ratu, u Italiji je po?ela rasti fa?isti?ka ideologija pod vodstvom Benita Mussolinija, koji je umar?irao u grad 1922. godine, progla?avaju?i novo talijansko carstvo te kasnije ulaze?i u savez s nacisti?kom Njema?kom. U ovom razdoblju naglo je rastao broj stanovnika, od 212.000 stanovnika u vrijeme ujedinjenja pa do vi?e od milijuna, ali je taj trend prekinuo Drugi svjetski rat. Za vrijeme ovog rata, Rim je bio razarali Saveznici i nacisti?ki okupatori. Nakon pogubljenja Mussolinija i kraja rata, referendumom iz 1946. godine ukinuta je monarhija i progla?ena republika.
Nakon rata Rim je zna?ajno narastao, kao rezultat poslijeratne rekonstrukcije i modernizacije. Rim je postao pomodan grad 1950-ih i ranih 1960-ih, u vrijeme razdoblja znanog kao "Slatki ?ivot" (la Dolce Vita), a trend rasta stanovni?tva nastavio se do sredine 1980-ih godina, kada je na podru?ju op?ine ?ivjelo vi?e od 2.800.000 stanovnika. Nakon toga, broj stanovnika se postupno smanjivao, zbog iseljavanja stanovni?tva u susjedne op?ine, gdje je stanovanje jeftinije.
Broj stanovnika nastavio se smanjivati, pa je na popisu stanovni?tva 2011. popisano 2.612.068 stanovnika, ?to i dalje ?in Rim najmnogoljudnijom op?inom u Italiji.
Rim se nalazi u sredi?njoj Italiji u regiji Lacij, na u??u rijeka Aniene i Tiber. Iako se grad nalazi 24 km od Tirenskog mora, podru?je grada se prote?e prakti?ki do obale, gdje se nalazi okrug Ostia Antica. Najni?a visina grada je 13 metara (na Piazzi del Popolo), a najvi?a 120 metara (Monte Mario). Rimska op?ina pokriva podru?je od 1.285,30 km2, ?to uklju?uje mnoge zelene povr?ine.
-Italien.png)
Na rimsku klimu najvi?e utje?e polo?aj grada u mediteranskom podru?ju. Prosje?na godi?nja temperatura je 15,5 °C, a prosje?ni godi?nji broj padalina je 880 mm. Najtopliji mjeseci u godini su srpanj i kolovoz s prosje?nom temperaturom od 24,5 do 24,7 °C. Ovo su tako?er i najsu?i mjeseci u godini s prosje?nim brojem padalina od 14 do 22 mm.
Razdoblje s najve?im brojem padalina se prote?e od listopada do prosinca s prosjekom od 106 do 128 mm. Najhladniji mjesec u godini je sije?anj s prosje?nih 6,9 °C.
U starija vremena bi Rimljani tijekom ljeta, kada su temperature ?esto visoke, napu?tali grad i odlazili u ljetovali?ta. Danas je ova praksa puno slabija, te je grad funkcionalan tijekom cijele godine, najvi?e radi rastu?ih turisti?kih potreba.
| Mjesec | Sij. | Velj. | O?u. | Tra. | Svi. | Lip. | Srp. | Kol. | Ruj. | Lis. | Stu. | Pro. |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Prosje?ne temp. (u °C)[2] | 8 | 8 | 11 | 12 | 17 | 20 | 23 | 23 | 21 | 17 | 12 | 9 |
| Prosje?ne padaline (u mm) | 8 | 7 | 6 | 6 | 5 | 3 | 1 | 2 | 6 | 11 | 11 | 9 |
U Rimu se, kao u glavnom gradu zemlje, nalazi sjedi?te predsjednika Talijanske Republike, koje je smje?teno u Kvirinalskoj pala?i. U gradu se nalazi i talijanski Parlament, te talijanska Vlada s premijerom i svim ministarstvima.
U politi?kim krugovima u Italiji vodi se rasprava o tome da li bi grad trebao imati posebne ovlasti javne samouprave[3] te da li grad ili ?ak pokrajinu Rim treba pretvoriti u okrug glavnog grada,[4] koji bi bio odvojen od regije Lacij, po uzoru na neke druge glavne gradove u Europi.
Radi administrativnih razloga i radi pove?anja decentralizacije, prostor rimske op?ine je slu?beno podijeljen u 19 gradskih op?ina (municipi), prije znanih kao okruzi. Unutar svake te podop?ine nalaze se dijelovi raznih gradskih ?etvrti.
Prije je grad bio podijeljen u 20 podop?ina, ali je podop?ina Fiumicino izglasala izlazak iz sastava grada Rima, te postala samostalna op?ina.
Regije ili rioni (vulgarizirani oblik latinskog izraza regio tj. regija) su povijesne, a ne upravne jedinice podjele sredi?ta grada. Ova podjela potje?e jo? iz starog Rima, a rastom grada pove?ao se i njihov broj. Svi rioni (osim riona Prati i Borgo) nalaze se unutar Aurelijevih zidina.
Rimski rioni su:
- R.I - Monti
- R.II - Trevi
- R.III - Colonna
- R.IV - Campo Marzio
- R.V - Ponte
- R.VI - Parione
- R.VII - Regola
- R.VIII - Sant'Eustachio
- R.IX - Pigna
- R.X - Campitelli
- R.XI - Sant'Angelo
- R.XII - Ripa
- R.XIII - Trastevere
- R.XIV - Borgo
- R.XV - Esquilino
- R.XVI - Ludovisi
- R.XVII - Sallustiano
- R.XVIII - Castro Pretorio
- R.XIX - Celio
- R.XX - Testaccio
- R.XXI - San Saba
- R.XXII - Prati
Nakon uspostave zadnje gradske regije (riona), za nove urbanizirane dijelove grada po?eo se koristiti izraz ?etvrt (quartiere). Danas Rim ima 35 ?etvrti, koje se iz prakti?nih razloga ozna?avaju slovom Q.
| Q.I | Flaminio | Q.II | Parioli | Q.III | Pinciano (biv?eg naziva Vittorio Emanuele III) |
Q.IV | Salario | Q.V | Nomentano |
| Q.VI | Tiburtino | Q.VII | Prenestino-Labicano | Q.VIII | Tuscolano | Q.IX | Appio Latino | Q.X | Ostiense |
| Q.XI | Portuense | Q.XII | Gianicolense | Q.XIII | Aurelio | Q.XIV | Trionfale | Q.XV | Della Vittoria (biv?eg naziva Milvio) |
| Q.XVI | Monte Sacro (biv?eg naziva Città Giardino Aniene) |
Q.XVII | Trieste (biv?eg naziva Savoia) |
Q.XVIII | Tor di Quinto | Q.XIX | Prenestino-Centocelle | Q.XX | Ardeatino |
| Q.XXI | Pietralata | Q.XXII | Collatino | Q.XXIII | Alessandrino | Q.XXIV | Don Bosco | Q.XXV | Appio Claudio |
| Q.XXVI | Appio Pignatelli | Q.XXVII | Primavalle | Q.XXVIII | Monte Sacro Alto | Q.XXIX | Ponte Mammolo | Q.XXX | San Basilio |
| Q.XXXI | Giuliano Dalmata | Q.XXXII | Europa | Q.XXXIII | Lido di Ostia Ponente | Q.XXXIV | Lido di Ostia Levante | Q.XXXV | Lido di Castel Fusano |
Zadnje tri ?etvrti Q.XXXIII, Q.XXXIV i Q.XXXV, su primorske ?etvrti (quartieri marini).
Rim je jedinstven grad u svijetu po tome ?to sadr?i i dva suverena entiteta. Jedno od tih entiteta je Sveta stolica, koja je politi?ki i religijski entitet koji upravlja podru?jem Vatikanskog Grada (de facto enklava od 1870. godine, a slu?beno je tako priznat od 1929. godine), te koja ima izvanteritorijalna prava nad nekim pala?ama i crkvama, ve?inom u sredi?tu grada. U gradu Rimu nalaze se veleposlanstva i u Italiji i pri Svetoj Stolici.
Drugi entitet ?ini Malte?ki red (Sovrano Militare Ordine di Malta ili SMOM) koji se sklonio u Rim nakon ?to je Napoleon osvojio Maltu 1798. godine. Ovaj entitet nema svoj poseban teritorij (?to je ?esto predmet rasprava oko njegovog suvereniteta), ali ima nekoliko izvanteritorijalnih pala?a u sredi?tu Rima.
Rim je va?an grad u pogledu europske politi?ke i gospodarske integracije. Godine 1957. ovdje su potpisani Rimski ugovori, kojima su osnovani Europska ekonomska zajednica (EEZ), prethodnica dana?nje Europske unije, te Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom). Ovdje je potpisan i dogovor o europskom ustavu u srpnju 2004. godine. Rim je tako?er i sjedi?te va?nih me?unarodnih institucija, kao ?to je Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda, a ovdje je formuliran i Rimski statut Me?unarodnog kaznenog suda.
Pri?a o Rimu kao naseljenom mjestu po?inje oko 800. pr. Kr. udru?ivanjem nekoliko manjih sela, ?ija je ukupna naseljenost bila oko nekoliko stotina stanovnika. Rim u idu?im stolje?ima narasta do milijunskog grada, te je najvjerojatnije bio najve?i svjetski grad sve do 19. stolje?a. Procjene o broju stanovni?tva variraju, ali se procjenjuje da je grad na vrhuncu svoje naseljenosti imao od 450.000 pa sve do 3,5 milijuna stanovnika, a najrealnije procjene s kojima se sla?u ve?ina povjesni?ara govore o oko jedan do dva milijuna stanovnika. Nakon prebacivanja najva?nijih funkcija carstva u Carigrad u 4. stolje?u, te nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva u 5. stolje?u, broj stanovnika se kontinuirano smanjivao, da bi grad 530. godine imao oko 100.000 stanovnika.
U ranom Srednjem vijeku je Rim imao tek 20.000 stanovnika. Stanovni?tvo grada je stagniralo na oko 50.000 ili se ?ak smanjivalo sve do renesanse, da bi grad tek u 17. stolje?u ponovno dosegao broj od 100.000 stanovnika. Kada je Talijansko kraljevstvo anektiralo grad 1870. godine, on je imao ve? oko 200.000 stanovnika.
Za vrijeme fa?isti?ke vlasti, re?im je poku?avao ograni?iti rast grada, ali je broj stanovnika svejedno dosegao milijun 1931. godine. Nakon rata grad se nastavio ?iriti zbog industrijskog razvoja, te su 1950-ih i 1960-ih stvorene nove ?etvrti i predgra?a.
Procjenjuje se da grad danas ima oko 2,7 milijuna stanovnika, a da zajedno sa ?irim podru?jem grada ovdje ?ivi oko ?etiri milijuna stanovnika. Prema popisu stanovni?tva, u op?ini ?ivi 156.833 stranca, ?to je 6,2% stanovni?tva.[5]
|
|
Navedeni podaci su procjene sve do 1858. godine. Od 1861. do 2001. navedeni su podaci iz popisa stanovni?tva, a za 2005. godinu kori?teni su podaci Nacionalnog instituta za statistiku (ISTAT).
Zbog svoje upravne va?nosti (dr?avne, regionalne, pokrajinske i op?inske) i zbog razvijenosti tehnologije, komunikacija i uslu?nog sektora, Rim je gospodarski najzna?ajniji grad u Italiji. Proizvodi oko 6.7% nacionalnog BDP-a (?to je vi?e od ijednog grada u zemlji), a zbog gospodarskog rasta od 4,4% taj udio se pove?ava, te je Rim grad s najve?im rastom u Italiji. Tek nakon Drugog svjetskog rata grad gospodarski po?inje prema?ivati ostale gospodarski sna?ne gradove u Italiji, kao ?to su Napulj i Milano. Gospodarski najva?nija djelatnost u Rimu je turizam, te je grad u tom pogledu jedan od najzanimljivijih u Europi. U tom podru?ju se tako?er bilje?i sna?an rast; 2005. godine grad je posjetilo 19,5 milijuna turista, ?to je porast od 22,8% naspram 2001. godine.
Od industrijskih proizvoda u gradu se proizvodi tekstil i suveniri za turiste, a u novije vrijeme razvijene su i prehrambena, farmaceutska, strojna, papirna i metalna industrija. Zna?ajno je i bankarstvo, te elektroni?ka i zra?na industrija. Zbog povijesno va?nih lokacija grad je va?an i u svjetskog filmskoj industriji, te je nacionalno filmsko sredi?te. Brojna me?unarodna kompanijska sjedi?ta, konferencijski centri i sl. nalaze se u poslovnim dijelovima grada kao ?to su: Esposizione Universale Roma (EUR), Torrino, Magliana, Parco de' Medici-Laurentina i tzv. Tiburtina-valley.
U starom Rimu najzastupljenija religija bila je rimska religija (Religio Romana), zajedno s rimskim bogovima, koji su se ?tovali u raznim kultovima. Zbog vi?ekulturnog karaktera grada, javljale su se i druge religije, kao mitraizam i razni misti?ni kultovi. Za vrijeme Rimske Republike javlja se i judaizam, ?iji su sljedbenici ?esto kroz povijest zatvarani u rimski geto. Sli?na sudbina pratila je i sljedbenike kr??anstva, ?ija se zajednica vrlo rano javlja u gradu, a koji su ?esto bili progonjeni.
Unato? progonima, kr??anstvo je do 4. stolje?a postalo toliko ra?ireno, da ga je na kraju car Konstantin I. Veliki legalizirao 313. godine, a 380. godine car Teodozije I. Veliki proglasio je kr??anstvo slu?benom religijom carstva. Ne?to kasnije, sve ostale religije su zabranjene, te je tako i rimska religija izumrla.
Rim je postao jedno od sredi?ta kr??anstva (uz Antiohiju, Aleksandriju, Carigrad i Jeruzalem), a rimski biskup (papa) postao je nadre?eni svim kr??anskim biskupijama i vo?a kr??ana, smatraju?i se nasljednikom sv. Petra koji je, uz sv. Pavla mu?eni?ki umro u Rimu u 1. stolje?u. Od legalizacije kr??anstva 313. godine, brojni rimski carevi i patriciji zna?ajnim donacijama pomagali su Crkvu, ?ime je ona kroz vrijeme dobila znatnu politi?ku mo?.
Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva 476. godine, Crkva je dobivala sve ve?i i ve?i politi?ki utjecaj i vlast nad civilnim stanovni?tvom u Rimu i okolnim podru?jima. Kroz vrijeme, Rim je postao sredi?te Katoli?ke Crkve i glavni grad papinskih dr?ava. Za vrijeme renesanse u gradu su izgra?ene brojne zna?ajne crkve, uklju?uju?i baziliku sv. Petra na vatikanskom bre?uljku. Papinstvo se prvo nalazilo u Lateranskoj pala?i, a kasnije je premje?teno u Kvirinalsku pala?u. Nakon ?to je Rim pripojen Talijanskom kraljevstvu 1870. godine, papa Pio IX. povukao se u Vatikan i proglasio se zarobljenikom Savojske dinastije, ?to je izazvalo dugotrajni sukob izme?u Katoli?ke Crkve i Italije.
Ovaj sukob rije?en je 1929. Lateranskim sporazumima, kojima je Sveta Stolica dobila pravo upravljanja nad Dr?avom Vatikanskog Grada kao samostalnom dr?avom.
Zbog sna?ne imigracije iz afri?kih dr?ava i dr?ava na Bliskom istoku, u gradu je zadnjih godina zna?ajno narasla islamska zajednica. Zbog ove ?injenice u gradu je podignuta muslimanska bogomolja, koja je trenutno najve?a d?amija u Europi.
Izvorni jezik Rima bio je latinski, iz kojega se u srednjem vijeku razvio talijanski. Ova pretvorba jezika dogodila se pod utjecajem raznih regionalnih dijalekata, a najzna?ajniji je bio toskanski dijalekt. U Rimu se razvila posebna vrsta rimskog dijalekta (romanesco). Stariji oblik rimskog dijalekta, koji se upotrebljavao u srednjem vijeku, bio je ju?notalijanski dijalekt, koji je bio vrlo sli?an napuljskom dijalektu. Utjecaj firentinske kulture za vrijeme renesanse, te preseljavanje mnogih Firentinaca u Rim (uklju?uju?i i pape iz obitelji Medici, Lava X. i Klementa VII.), uzrokovali su mnoge promjene u dijalektu, koji je vi?e po?eo sli?iti toskanskim jezi?nim ina?icama. Ovaj dijalekt ve?inom se upotrebljavao samo u Rimu sve do 19. stolje?a, ali se od 20. stolje?a pro?irio na ostala podru?ja Lacija (Civitavecchia, Latina) zahvaljuju?i rastu rimskog stanovni?tva i boljoj prometnoj povezanosti. Ovaj dijalekt odr?avaju i brojna knji?evna djela koja su na njemu napisana. Poznatiji autori koji su pisali na ovom dijalektu su Giuseppe Gioacchino Belli, Trilussa i Cesare Pascarella. Moderniji rimski dijalekt u mnogome promoviraju filmski glumci kao ?to su Aldo Fabrizi, Alberto Sordi, Nino Manfredi, Anna Magnani, Gigi Proietti, Enrico Montesano i Carlo Verdone.
Rim je veliko sredi?te za visoko obrazovanje. Prvo sveu?ili?te u gradu je Sveu?ili?te Sapienza (Università degli Studi di Roma "La Sapienza") osnovano 1303., koje je najve?e europsko sveu?ili?te kojeg poha?a oko 150.000 studenata. Ostala dva gradska sveu?ili?ta su Sveu?ili?te Tor Vergata (Università degli Studi di Roma Tor Vergata), koje je osnovano 1982. i Tre?e rimsko sveu?ili?te (Università degli Studi Roma Tre), koje je osnovano 1992. godine.
U gradu se nalazi i veliki broj papinskih sveu?ili?ta, uklju?uju?i Sveu?ili?te sv. Tome Akvinskog i Gregorijansko sveu?ili?te (najstarije isusova?ko sveu?ili?te na svijetu iz 1551. godine).
Ovdje se tako?er nalazi brojna privatna sveu?ili?ta kao LUMSA, Katoli?ko sveu?ili?te Svetog Srca, LUISS, Europski institut za dizajn, Sveu?ili?te Giovannija Cabota, IUSM, Ameri?ko sveu?ili?te u Rimu i mnoga druga.
Rim je va?an glazbeni centar. U njemu se nalazi Nacionalna akademija Santa Cecilia (osnovana 1585.) za koju su izgra?ene nove koncertne dvorane u Parku glazbe (Parco della Musica). U Rimu se nalazi i opera Teatro dell'Opera di Roma, te vi?e manjih glazbenih institucija. Rim je bio grad doma?in Pjesme Eurovizije 1991. godine, te MTV Europe Music Awards 2004. godine.
U Rimu se nalaze studiji Cinecittà, koji su prakti?ki sredi?te talijanske kinematografije i u kojima su snimani mnogi poznati talijanski i strani filmovi.
Studije je 1937. godine osnovao fa?isti?ki diktator Benito Mussolini. Saveznici su ih bombardirali tijekom Drugog svjetskog rata. Mnogi svjetski poznati filmovi su ovdje snimljeni od 1950-ih (kao Ben-Hur), a sami studiji se od tog vremena najvi?e povezuju s redateljem Federicom Fellinijem.
Od 1980-ih studiji su privatizirani. I u novije vrijeme ovdje se snimaju poznati filmovi i serije, kao Bande New Yorka, komedija When in Rome s Kristen Bell i Joshom Duhamelom u glavnim ulogama i serijal Rim. U Rimu je do sada snimljeno vi?e od 60 filmova.
Najstariji muzeji u Rimu su Kapitolski muzeji iz 1471. godine, koji se nalaze na Kapitolu te koji, uz Vatikanske muzeje, sadr?e najve?e i najva?nije umjetni?ke kolekcije u gradu.
U Villi Giuliji, ladanjskoj ku?i pape Julija II. koja je izgra?ena sredinom 16. stolje?a, nalazi se zna?ajna kolekcija etru??anske i anti?ke rimske umjetnosti. U blizini se nalazi i Villa Borghese, u kojoj se nalazi znamenita galerija s ve?inom umjetnina iz kolekcije obitelji Borghese.
U Nacionalnom muzeju u Rimu (Museo Nazionale Romano), kojeg je projektirao Michelangelo, nalaze se va?ne gr?ke i rimske umjetnine. Va?ne galerije slika nalaze se u pala?ama Palazzo Doria Pamphili, Palazzo Colonna i Palazzo Barberini, a Venecijanska pala?a (Palazzo Venezia) ?uva veliki broj umjetnina od ranokr??anskog razdoblja do renesanse.
| Dnevne novine | Tjednici | Televizija | Radio |
|---|---|---|---|
|
Rim je bio doma?in Ljetnih olimpijskih igara 1960. godine. Najpopularniji sport po gledanosti je nogomet, kao i u ostatku zemlje. Na Stadio Olimpico odr?ano je finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1990. godine. Ovaj stadion je poznat i po tome ?to je mati?ni stadion dva kluba iz Serie A, Rome i Lazia. Gradski derbiji izme?u ta dva kluba privla?e veliku pozornost talijanske i europske javnosti.
Va?niji prvoliga?ki klubovi su:
Ostali gradski sportski klubovi su:
Nogomet: Osim klubova A.S. Roma i S.S. Lazio ovdje se nalaze i A.S. Cisco Roma i S.S. Lazio Calcio Femminile (?enski klub).
Futsal:
Biciklizam: Rim je va?na etapa biciklisti?kog natjecanja Giro d'Italia.
Tr?anje: Svakog prolje?a odr?ava se Rimski maraton na kojem sudjeluju mnogi natjecatelji iz Italije i cijeloga svijeta, te je ovo jedan od najva?nijih ovakvih natjecanja u svijetu.
Ko?arka: Osim kluba Virtus Pallacanestro Roma ovdje djeluje i ?enski klub San Raffaele Basket.
Rukomet: Ovdje djeluju klubovi Amatori Roma Handball i S.S. Lazio.
Odbojka: M Roma Volley je mu?ki odbojka?ki klub u ligi A1, a ?enski odbojka?ki klubovi su Virtus Roma i Roma Pallavolo, oboje u ligi A2.
Vaterpolo: Ovdje se nalazi ?enski klub A.S.D. Roma u vaterpolskoj Serie A1, te S.S. Lazio u Serie A2 i Rari Nantes Roma u Serie B.
Ragbi: Osim Unione Rugby Capitolina ovdje se nalaze i Rugby Roma, S.S. Lazio Rugby, U.S. Primavera Rugby Roma, CUS Roma Rugby, te talijanska nacionalna reprezentacija za vrijeme Prvenstva ?est nacija.
Kriket:
Bejzbol:
Ameri?ki nogomet:
Hokej:
Lacrosse:
Unihokej:
| Povijesno sredi?te Rima, posjedi Svete Stolice u Rimu i Bazilika Svetog Pavla izvan zidina | |
|---|---|
 Svjetska ba?tina – UNESCO | |
 | |
| Dr?ava | Italija |
| Godina uvr?tenja | 1980. (4. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | i, ii, iii, iv, vi |
| Ugro?enost | – |
| Poveznica | UNESCO:91 |
Jedan od simbola Rima je Kolosej (70. – 80.), najve?i amfiteatar ikada izgra?en u Rimskom Carstvu. Ovaj objekt je imao kapacitet od 50.000 gledatelja i koristio se za borbe gladijatora. Popis zna?ajnih spomenika anti?kog Rima uklju?uje Forum, Domus Aureu, Panteon, Trajanov stup, Trajanov forum, Rimske katakombe, Circus Maximus, Karakaline terme, Konstantinov slavoluk, Cestijevu piramidu, Aurelijeve zidine, Bocca della Verità i druge.
Od ranokr??anstva, izgradnjom bazilika sv. Petra i Bazilika sv. Ivana Lateranskog, Rim je bio jedno od najva?nijih sredi?ta kr??anstva na svijetu. U to vrijeme podignuti su i drugi vrijedni spomenici (Bazilika sv. Marije Velike, Bazilika svetog Pavla izvan zidina, Sveti Petar u okovima, Lateranska pala?a, i dr.), a Hadrijanov mauzolej je pretvoren u papinsku An?eosku tvr?avu.
Rim je, uz Firencu, bio svjetsko sredi?te renesanse, koja je ostavila dubok trag na sam grad. Najimpresivniji primerak renesansne arhitekture u Rimu je Bramanteova Bazilika sv. Petra, te Michelangelova Piazza del Campidoglio s pala?om Senatorio, koja je sjedi?te gradske vlade. Tijekom ovog razdoblja velike aristokratske obitelji u Rimu su gradile rasko?ne gra?evine, kao ?to su Palazzo del Quirinale, koja je sada sjedi?te predsjednika Talijanske republike, Palazzo Venezia, Palazzo Farnese, Palazzo Barberini, Palazzo Chigi, sjedi?te talijanskog premijera, Palazzo Spada, Palazzo della Cancelleria i Villa Farnesina. Rim je poznat i po veli?anstvenim trgovima, obi?no ukra?enima obeliscima, koji su uglavnom izgra?eni u 17. stolje?u. Glavni trgovi su Piazza Navona, Piazza di Spagna, Campo de' Fiori, Piazza Venezia, Piazza Farnese i Piazza della Minerva.
Najizrazitiji predstavnik barokne umjetnosti je Fontana di Trevi, djelo arhitekta Nicole Salvija. Ostala zna?ajne barokne gra?evine iz sedamnaestog stolje?a su Palazzo Madama, sjedi?te talijanskog Senata i Palazzo Montecitorio, sjedi?te Donjeg doma Talijanskog parlamenta.
Rim je 1870. godine postao prijestolnica nove Kraljevine Italije. Od tih godina dominantan stil gradnje postaje neoklasicizam, koji je svoje uzore nalazio u antici. U ovom razdoblju su izgra?ene mnoge pala?e koje su napravljene za ministre, veleposlanike ili druge vladine agencije. Jedan od najpoznatijih spomenika iz neoklasicizma u Rimu je spomenik Viktoru Emanuelu II. odnosno "Oltar domovine", u kome se nalazi grob Nepoznatog Vojnika, koji predstavlja 650.000 Talijana koji su poginuli u Prvom svjetskom ratu.
Fa?isti?ki re?im, koji je vladao Italijom izme?u 1922. i 1943. godine, razvio je poseban arhitektonski stil. Taj stil je nastao istra?ivanjem veza s anti?kom rimskom arhitekturom. Najpoznatiji spomenik iz tog razdoblja je okrug Esposizione Universale Roma, koji je izgra?en 1935. godine. Taj okrug je izvorno bio namijenjen za Svjetsku izlo?bu 1942. godine (Esposizione 42), a s obzirom na to da je Italija 1940. godine u?la u Drugi svjetski rat izlo?ba nikada i nije odr?ana. Najreprezentativnija zgrada tog stila je Palazzo della Civiltà Italiana (1938. – 1943.). Zgrada Palazzo della Farnesina, koja je aktualno sjedi?te talijanskog ministarstva vanjskih poslova je izgra?ena 1935. godine u fa?isti?kom stilu.
_-_Laghetto,_tempio_di_Asclepio.jpg)
Sredi?te Rima okru?eno je velikim zelenim povr?inama i rasko?nim anti?kim vilama, koje su ostaci vila koje su okru?ivale papinski grad. Mnoge od njih su zna?ajno razorene kroz ?pekulacije nekretninama krajem 19. stolje?a. Od preostalih je najzna?ajnija "Villa Borghese" s velikom pejza?nim vrtom, koji je izgra?en u naturalisti?kom engleskom stilu iz 19. stolje?a. Taj vrt sadr?i brojne zgrade, muzeje (Galerija Borghese) i atrakcije. Ostale zna?ajne vile su "Villa Ada" s najve?im javnim panoramskim parkom u Rimu, "Villa Doria Pamphili", druga po veli?ini s povr?inom od 1.8 km2, "Villa Torlonia", primjer Art Nouveaua, koja je bila rimska rezidencija diktatora Benita Mussolinija te "Villa Albani", u koju je kardinal Alessandro Albani smjestio svoju kolekciju antikviteta.
Rim slu?e tri zra?ne luke. Dvije od njih su u vlasni?tvu dru?tva Aeroporti di Roma (ADR). Zra?ne luke su:
- Me?unarodna zra?na luka Leonardo da Vinci ili Rim-Fiumicino je najve?a i glavna zra?na luka u Italiji, te vrlo va?na europska zra?na luka. Nalazi se u obli?njoj op?ini Fiumicino jugozapadno od Rima, na samoj obali Tirenskog mora. Sa sredi?tem Rima je direktno povezana ?eljeznicom, a vlakom se do aerodroma putuje oko 30 minuta.
- Me?unarodna zra?na luka Giovan Battista Pastine ili Rim-Ciampino je civilna i vojna zra?na luka blizu op?ine Ciampino. Od civilnih letova ovu luku koriste najvi?e niskobud?etne i ?arter aviokompanije.
- Zra?na luka Rim-Urbe koja se nalazi ?est kilometara od gradskog sredi?ta, ve?inom se koristi za privatne zrakoplove, te za helikoptere.
Zra?na luka Centocelle u isto?nom dijelu grada se vi?e ne koristi u zra?nom prometu, te je najve?im dijelom pretvorena u javni park.
Rim je va?no sjeci?te talijanskih ?eljeznica. Prva ?eljeznica u Rimu, te druga u Italiji bila je pruga Rim-Frascati, koja je otvorena 14. srpnja 1856. Glavni ?eljezni?ki pravci su: tirenski (Rim-Genova, uz cestu Aurelia), sjeverni (Rim-Firenca-Bologna), jadranski (Rim-Pescara, uz cestu Tiburtina, te Rim-Ancona) i ju?ni (Rim-Napulj, uz cestu Appia). Godine 2006. otvorena je nova brza pruga izme?u Rima i Napulja, na kojoj vlakovi mogu posti?i brzinu i do 300 km na sat.
Glavni rimski kolodvor je Roma Termini, koji je otvoren 1863. godine. Ovo je najprometniji kolodvor u Italiji s oko 600.000 putnika dnevno. U sklopu kolodvora nalazi se veliki trgova?ki centar "Forum Termini". Drugi po veli?ini kolodvor je Roma Tiburtina, koji slu?i za brze vlakove. Ostali ve?i kolodvori su Roma Ostiense, Roma Trastevere i Roma Tuscolana.
Rim trenutno slu?e dvije linije podzemne ?eljeznice, koje su otvorene 1955. (linija B, tj. plava) i 1980. (linija A, tj. naran?asta) i koje prometuju smjerom sjeverozapad-jugoistok (linija A) i sjeveroistok-jug (linija B). Trenutna ukupna du?ina metro sustava je 38 km. Ove dvije linije sijeku se samo na jednom mjestu, na kolodvoru Roma Termini. Tri stanice linije B (Piramide, Basilica di San Paolo i EUR Magliana) zajedni?ke su sa stanicama ?eljeznice Rim-Lido. Nastavak linije B (linija B1) se trenutno gradi, te je otvorena 2010. godine. Ova linija od pet kilometara i pet stanica prometovat ?e na podru?ju na kojem ?ivi oko pola milijuna ljudi, te ?e se s linijom B spajati na Bolonjskom trgu. Trenutno se gradi i nova linija C koja ?e prometovati u pravcu istok-sjeverozapad i koja ?e biti duga?ka 34 km i imati 39 stanica. U planovima trenutno je i linija D koja bi trebala prometovati u pravcu sjever-jug.
Sustav javnog prijevoza gradske nadzemne ?eljeznice sastoji se od 40-ak ?eljezni?kih stanica. Najve?e su Roma Tiburtina, Roma Ostiense, Roma Trastevere i Roma Tuscolana. Na nekim stanicama prometuju i regionalni vlakovi. Za gradsku ?eljezni?ku mre?u vrijedi ista karta kao i za metro i ATAC-ovu prometnu mre?u. Od kolodvora Roma Termini ?eljeznica vozi do zra?ne luke Fiumicino ("Leonardo Express").
Sustav javnog gradskog prijevoza sastoji se i od mre?e autobusa, tramvaja i trolejbusa (vra?en u upotrebu 2005.) kojima upravlja ATAC. Op?insko dru?tvo za javni prijevoz osnovano je 1929. godine, kao "Azienda Tramvie ed Autobus del Governatorato" (A.T.A.G.), te je desetlje?ima bilo jedino dru?tvo koje je upravljalo javnim prijevozom grada i koje je apsorbiralo ostala manja privatna poduze?a. S vremenom su tro?kovi upravljanja narasli zbog ?irenja grada, te je ovo dru?tvo 2000. godine pretvoreno u dioni?ko dru?tvo. Danas ATAC upravlja s 339 linija s 2.760 vozila na podru?ju od 2.152 km, te godi?nje autobusima preveze 932 milijuna putnika.
Zbog prometnih zagu?enja koje su uzrokovali automobili, u sredi?tu grada je uvedena zabrana prometa tijekom radnog dana od 6 do 18 sati. Ovo podru?je zove se Zona a Traffico Limitato (ZTL). Zbog velikog no?nog prometa vikendima koji se doga?a zbog no?nog ?ivota, stvoreni su novi no?ni ZTL-ovi u nekim dijelovima grada. Gradnjom podzemnih gara?a, u mnogim parkirali?tima u gradskim ulicama uvedeno je pla?anje.
Podrobniji ?lanak o temi: Hrvati u ItalijiHrvati su, kao prete?no katoli?ki narod, tijekom povijesti bili politi?ki, kulturno i vjerski povezani s Rimom i Vatikanom.
Hrvatski sve?enici, hodo?asnici i studenti okupljaju se u Papinskome hrvatskom zavodu sv. Jeronima, koji tiska i Hrvatski rimski adresar.[6]
U gradu djeluje i Hrvatska rimska zajednica.[7] Udruga Hrvatsko-talijanski mozaik odr?ava me?unarodni folklorni CRoETnO festival.[8]
Ovo je popis gradova s kojima Rim ima potpisan neki oblik suradnje.
Pariz, Francuska (1956.). Pariz je jedini zbratimljeni grad Rima po na?elu "Samo je Pariz vrijedan Rima; samo je Rim vrijedan Pariza" (Seule Paris est digne de Rome; seule Rome est digne de Paris / Solo Parigi è degna di Roma; solo Roma è degna di Parigi).
Rim ima potpisane partnerske sporazume sa sljede?im gradovima:
Achacachi, Bolivija
Al?ir, Al?ir
Peking, Kina
Beograd, Srbija
Brasília, Brazil
Cincinnati, SAD
London, Ujedinjeno Kraljevstvo
Montréal, Kanada- New York, SAD
Plovdiv, Bugarska
Seul, Ju?na Koreja
Sydney, Australija
Tokio, Japan
.svg){kind=small}
.jpg)
- ↑ avignonski pape. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krle?a. Pristupljeno 12. o?ujka 2015.
- ↑ Weatherbase.com
- ↑ Roma Capitale, Ministarstvo za prijevoz i infrastrukturu Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 28. rujna 2007. (Wayback Machine) (tal.)
- ↑ Prijedlog ustavnog zakona (tal.)
- ↑ Stanovni?tvo Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 30. rujna 2007. (Wayback Machine) (tal.)
- ↑ Nekoliko va?nih obavijesti za hrvatsku zajednicu u Rimu dijaspora.hr. Objavljeno 28. rujna 2023.
- ↑ Proslava Stepin?eva u Rimu laudato.hr. LAUDATO TV. Objavljeno 12. velja?e 2024.
- ↑ Tre?i me?unarodni CRoETnO festival pokazao ponos hrvatske tradicije i obi?aja dijaspora.hr. Objavljeno 17. listopada 2023.
- Lucentini, Mario (2002). La Grande Guida di Roma. Rim: Newton & Compton Editori. ISBN 88-8289-053-8. (tal.)
- Spoto, Salvatore (1999). Roma Esoterica. Rim: Newton & Compton Editori. ISBN 88-8289-265-4. (tal.)
- Dieter Jansen : Rom. Ein Reiseführer zu Kunst, Kultur und Geschichte der ?Ewigen Stadt“. Artemis Limes, München 1996, ISBN 3-8090-0850-8 (njem.)
- (tal.)Slu?bena stranica grada
- (tal.)(engl.)(fr.)(?p.)(njem.)(kin.)(rus.)Turisti?ki ured grada Rima
- (tal.)Slu?bena stranica rimskih muzeja
- (tal.)Stranica rimskog javnog prijevoza Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 31. prosinca 2013. (Wayback Machine)
- (tal.)Rimska podzemna ?eljeznica (Metro Roma) Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 1. srpnja 2007. (Wayback Machine)
- (tal.)Rimska kazali?ta
