茹毛饮血什么意思

百度 很显然，制度的应时创新是驱动A股成功接纳BATJ的重中之重，目前来看主要集中在四个方面：一是针对四新企业，主板上市需要连续3年净利润超过3000万的门槛需要改变；二是VIE（可变利益实体）构架的拆除，相关规则需要明确相应的资本退出通道；三是向特定对象发行证券累计超过200人即股东人数超过200人的公开发行证券问题，监管层要考虑提高发行对象的上限；四是针对企业同股不同权的内部规定，相关法律需要修订。

Ovo je glavno zna?enje pojma Hrvatska. Za druga zna?enja pogledajte Hrvatska (razdvojba).

?RH? preusmjerava ovamo. Za registracijsku oznaku Haitija, pogledajte RH (registracijska oznaka).

Republika Hrvatska
Zastava Grb
Himna ?Lijepa na?a domovino?
Polo?aj Hrvatske
Glavni grad	Zagreb
Najve?i grad	Zagreb
Slu?beni jezik	hrvatski
Dr?avni vrh
- Vrsta	parlamentarna republika
- Predsjednik Republike	Zoran Milanovi?
- Predsjednik Vlade	Andrej Plenkovi?
- Predsjednik sabora	Gordan Jandrokovi?
Neovisnost	razdru?enjem od SFRJ 25. lipnja 1991.
Povr?ina	123. po veli?ini
- ukupno	56?561* km2
- % vode	1,09 %
Stanovni?tvo	124. po veli?ini
- ukupno (2021.)	▼ 3?871?833
- gusto?a	68,7/km2
BDP (PKM)	procjena 2025.
- ukupno	196,120 milijarda USD (82.)
- po stanovniku	51?223 USD (45.)
Valuta	euro (€) (100 centi)
Pozivni broj	+385
Vremenska zona	UTC +1 UTC +2 ljeti
Internetski nastavak	.hr .eu
* S pripadaju?im obalnim morem povr?ina iznosi 89?810 km2.

Hrvatska (slu?beni naziv: Republika Hrvatska) europska je dr?ava smje?tena na razme?u srednje, ju?ne i jugoisto?ne Europe. Na sjeverozapadu grani?i sa Slovenijom, Ma?arskom na sjeveroistoku, Srbijom na istoku, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom na istoku i jugoistoku, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena povr?ina iznosi 56?561 km², a povr?ina obalnoga mora 31?067 km², ?to Hrvatsku svrstava me?u srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je politi?ko, kulturno, znanstveno i gospodarsko sredi?te zemlje. Ostala ve?a urbana sredi?ta su Split, Rijeka i Osijek. Tijekom hrvatske povijesti najzna?ajniji kulturolo?ki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga kruga u kontinentalnome dijelu, balkanskoga u dinaridskome dijelu i sredozemnoga kulturnog kruga u priobalnome dijelu.

Temelji hrvatske dr?ave nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kne?evine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirovi? Hrvatska postaje jedinstvena kne?evina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna dr?ava. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Sna?i?, a nakon njega Hrvatska je u?la u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao Pacta conventa sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadr?ala sve zna?ajke dr?ave, jedino je kralj bio zajedni?ki. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsbur?ke vladavine Hrvatska je tako?er zadr?ala sve dr?avnopravne zna?ajke ?to se najvi?e ogleda Pragmati?kom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine.

Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Dr?ave SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Dr?ave SHS) uklju?ena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Odre?enu razinu dr?avnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na podru?ju dana?nje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Dr?ava Hrvatska. Svr?etkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalisti?kom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski vi?estrana?ki izbori nakon 45 godina jednostrana?koga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran vi?estrana?ki Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom dr?avnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom dr?avom.

U Hrvatskoj se slu?beno upotrebljavaju hrvatski jezik i latini?no pismo.

Prema popisu stanovni?tva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3?871?833 stanovnika. Hrvati ?ine vi?e od 90 % stanovni?tva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najve?i dio stanovni?tva je kr??anske vjere, dok je me?u kr??anima najvi?e vjernika katoli?ke vjeroispovijesti.

Prema politi?komu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tr?i?nomu gospodarstvu. ?lanica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je ?lanica Vije?a Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Povijest

Podrobniji ?lanak o temi: Hrvatska povijest

Kameno doba

Na prostoru Hrvatske je otkriveno pedesetak nalazi?ta ?ovjeka kamenog doba. U pe?ini ?andalja I u blizini Pule prona?eni su najstariji predmeti oblikovani rukom na tlu Hrvatske. Izra?eni su od kamena, a obra?eni okresivanjem. Najva?nije nalazi?te otkrio je Dragutin Gorjanovi?-Kramberger 1899. godine u spilji na Hu?njakovom brdu kraj Krapine gdje je na?ao ostatke neandertalskog ?ovjeka i njegova oru?a. Nalazi?ta krapinskog pra?ovjeka jedno je od najva?nijih u Europi. ?ivio je oko 130 tisu?a godina prije Krista.

Ljudi mla?eg kamenog doba na prostoru Hrvatske su ?ivjeli u plodnim nizinama rijeka i uz Jadransko more. Prema prostoru najva?nijih nalazi?ta razlikujemo ?etiri kulture. Star?eva?ka kultura se prostirala dijelom sjeverne Hrvatske, a nositelji su ratari i sto?ari koji su ?ivjeli u sojenicama i proizvodili keramiku koju su bojali crvenom bojom. Sopotska kultura prostirala se na prostoru Slavonije. Danilska kultura se prostirala uz obale Jadrana. Hvarska kultura se prostirala ju?nim dalmatinskim otocima. Danilska i Hvarska kultura pripadaju krugu impresso keramike koja se odlikuje posudama crveno sme?e boje ukra?enima otiscima ?koljaka, morskim pu?eva i zarezima u?injenim o?trim predmetima.

Metalno doba

Vu?edolska golubica

Na prijelazu iz mla?eg kamenog u metalno doba na prostoru Srijema i Slavonije prostirala se Vu?edolska kultura. Na prostoru kraj Dunava prona?ena su ku?e pravokutnog oblika, oru?je od gla?anog kamena te kalupi za lijevanje bakrenih sjekira. Glasovit je nalaz posude u obliku ptice poznat pod nazivom Vu?edolska golubica. Najva?nija kultura ranog bron?anog doba na tlu kontinentalne Hrvatske je vinkova?ka kultura, a na tlu ju?ne Hrvatske cetinska kultura. Obje od njih, na razli?it na?in i u razli?itom obimu nastavljaju tradiciju vu?edolske kulture. Ostala va?nija nalazi?ta su Nezakcij u Istri, Donja Dolina na Savi i Ripa? na Uni. U kasnom bron?anom dobu pro?irila se sjevernom Hrvatskom kultura polja sa ?arama, nazvana prema glinenim posudama u koje se polagao pepeo pokojnika, s nalazi?tima kraj Virovitice, Zagreba i Velike Gorice.

U ?eljeznom dobu pojavili su se prvi poznati narodi na hrvatskom tlu. Keltski narodi pojavili su se u IV. stolje?u prije Krista, a ?ivjeli su na podru?ju sjeverno od Save i Kupe. Sa sobom su donijeli lon?arsko kolo i umije?e kovanja novca. Od keltskih plemena na panonskom tlu treba spomenuti Skordiske i Tauriske. Iliri su ?ivjeli na prostoru ju?no od Save, a najva?niji narodi su Histri, Liburni, Japodi, Delmati i Ardijejci. Oni su gradili kamene utvrde koje se nazivaju gradine. Stanovnici priobalja su bili poznati po brodograditeljskom i pomorskom umije?u. Poznati po gradnji brodova i gusarenju bili su Liburni. Male i brze la?e kojima su plovili zvale su se lembi. Rimljani su po liburnskome uzoru izgra?ivali vlastite ratne brodove koje su prozvali liburne.

Grci, Iliri i Rimljani

Amfiteatar u Puli

Rimske provincije u 4. st.

Grci svoje kolonije na isto?nim jadranskim obalama osnivaju krajem VI. stolje?a prije Krista. Prva naseobina je bila Korkira Melajna na Kor?uli koji su osnovali stanovnici otoka Krfa. Siraku?ki tiranin Dionizije Stariji osnovao je koloniju Issu na otoku Visu. U blizini Lumbarde na Kor?uli je osnovana kolonija o ?ijem osnivanju svjedo?i zapis Lumbardska psefizma. Stanovnici otoka Para osnovali su Far u Starom Gradu na Hvaru, a va?ne kolonije su i Tragurij u Trogiru i Epetij u Stobre?u. Izme?u kolonija i mati?nog polisa razvijale su se sna?ne kulturne i trgova?ke veze.

Gusarenje ilirskih naroda dovelo ih je u sukob s Rimljanima koji su od kraljice Teute tra?ili da svojim podanicima zabrani gusarenje, no ona je to odbila. Rimljani pokre?u tri ilirska rata kojima uni?tavaju Ilirsko kraljevstvo koje je 167. godine prije Krista podijeljeno na tri oblasti pod vrhovnom rimskom vla??u. Kona?no osvajanje zavr?eno tek po?etkom prvog stolje?a.

Tada je uspostavljena granica na Dunavu, a jedinstveni Ilirik je podijeljen na dvije rimske provincije Panoniju i Dalmaciju. Ilirske provincije zbog zemljopisnog polo?aja i prirodnih bogatstava ubrajale su se u va?nije pokrajine Carstva. Najstarije kolonije u Dalmaciji bile su Salona, sjedi?te rimskog namjesnika i gospodarsko sredi?te, Narona kao trgova?ko i lu?ko sredi?te te Jadera i Pola. U Panonija najva?nije su bile Siscija i Sirmij. Jedan od najva?nijih rimskih spomenika uop?e je pala?a cara Dioklecijana podignuta nedaleko Salone. Pulski amfiteatar bio je jedan od najve?ih u Carstvu.

Dolazak Hrvata

Podrobniji ?lanak o temi: Srednjovjekovna hrvatska dr?ava

Oton Ivekovi?, Dolazak Hrvata

Hrvati su narod koji je doselio u podru?je dana?nje Hrvatske tijekom sedmog stolje?a. Pitanje etnogeneze Hrvata je jo? otvoreno, a najpopularnije teorije o podrijetlu Hrvata su slavenska, iranska i gotska teorija. Tijekom seobe Hrvati su se dijelili na nekoliko plemena. Nakon dolaska i dugotrajnih borbi Hrvati su pobijedili Avare i zavladali njihovom zemljom. Prostor koji su naselili nalazio se izme?u rijeke Drave i obala Jadranskog mora. Dio starosjedila?kog romaniziranog stanovni?tva preseljava se u priobalne utvr?ene gradove pod bizantskom vla??u i u nepristupa?ne planinke krajeve Dinarida. To stanovni?tvo ?e se tijekom stolje?a pojaviti u nizinama pod imenom Vlasi. Kad su do?li u novu domovinu Hrvati su bili mnogobo?ci. U dodiru s kr??anskim starosjediocima polako prihva?aju kr??anstvo. Ulogu u pokr?tavanju imali su Bizantski i frana?ki misionari te benediktinci koji donose zapadne kulturne utjecaje.

U suvremenoj historiografiji se ne dovodi u pitanje da po?etak etnogeneze Hrvata kao slavenskog naroda naseljenog uz Jadransko more se?e u 7. stolje?e, kada bizantski car Heraklije (610.-641.) s u to doba prido?lim slavenskim plemenima sklapa stanoviti savez u svrhu obrane tog podru?ja od prodora Avara. Dana?nja historiografija ne nalazi potvrde ideji o nekoj masovnoj seobi u kojoj bi Hrvati odjednom naselili to podru?je, kakva je predod?ba bila formirana u 19. stolje?u: naprosto je u vrijeme ozbiljnih ekonomskih i sigurnosnih kriza Rimskog carstva bilo atraktivno slavenskim sto?arima i ratarima da se naseljavaju na podru?ja koja vi?e nisu bila pod vojnom kontrolom Rima/Bizanta, a ratni?ke elite slavenskih naroda su imale interesa i mogu?nosti da uspostave svoju vlast na tom podru?ju; negdje po?etkom 9. stolje?a na ?irokom podru?ju uz Jadran konsolidirana je vlast tih ratni?kih elita u jednoj zajedni?koj - hrvatskoj - dr?avi, a starosjedioci su s doseljenim slavenskim stanovni?tvom bili do toga vremena u takvoj mjeri stopljeni istim na?inom ?ivota na istom podru?ju, pod istom vla??u i s istim (obi?ajnim) pravom, da se mo?e govoriti o jednom narodu. U vrijeme spomenutog cara Heraklija je ponovno uspostavljena u vrijeme ratova s Avarima razbijena crkvena biskupska vlast (metropolija u Saloni) - Papa Ivan IV. je za tu svrhu 640. ili 641. godine rukopolo?io jednog nadbiskupa (Ivan Ravenjanin) i jednog biskupa. Kr??ani sa sjedi?tem u obalnim gradovima pod vla??u Bizanta narednih desetlje?a rade na pokr?tavanju prido?lih Slavena, te ve? papa Agaton oko 680. godina ubraja te Slavene me?u narode koji "dijele istu vjeru s nama". Dio Hrvata i nadalje je ostajao poganima - primjerice na ?drijcu kod Nina iskopan je zna?ajan broj poganskih grobova koji datiraju iz druge polovice 8. i po?etka 9. stolje?a. Do po?etka 10. stolje?a je pokr?tavanje me?u Hrvatima dovr?eno, a katoli?ka vjera je bila zna?ajno etni?ki (slavenski) obojena utjecajem glagolja?tva.

Na podru?ju Hrvatske Slaveni organiziraju nekoliko malih dr?avnih zajednica – sklavinija, od kojih su najva?nije kne?evina Hrvatska u priobalju i Donja Panonija. Prvi vladar za kojega znademo da je u svoj vladarski naslov stavio hrvatsko ime i koji sebe u darovnici iz 852. godine sebe naziva milo??u Bo?jom knez Hrvata je Trpimir I., osniva? narodne dinastije Trpimirovi?a. Knez Branimir o svom dolasku na vlast u pismu obavje?tava papu Ivana VIII. U uzvratnom pismu od 21. svibnja 879. godine papa obavje?tava Branimira da je blagoslovio njega, njegov narod i dr?avu, ?to je ustvari prvo me?unarodno priznanje neovisnosti Hrvatske. Kameni ulomak iz ?opota kraj Benkovca spominje Branimira kao kneza Hrvata, i to je najstariji kameni zapis hrvatskog imena.

Konstantin VII. Porfirogenet (945.-959.) u djelu "De administrando imperio" iznosi da je za ranijeg cara Bazilija I. (867.-886.) on odredio da bizantski gradovi u Dalmaciji ubudu?e pla?aju bizantskom guverneru tek simboli?ni danak, a da za za?titu ubudu?e pla?aju danak Hrvatima - i to Salona, Osor, Rab i Krk po 100 numizma (lat. solid, zlatnik od 4,5 grama), Zadar 110 numizma; ukupno 710 zlatnika, kao i stanovitu koli?inu vina i drugih proizvoda. Dubrovnik je pla?ao po 36 numizma kne?evinama Zahumlje i Travunija (Trebinje), koje ?e do vremena Konstantina VII. tako?er do?i pod hrvatsko vrhovni?tvo.

Hrvatsko Kraljevstvo

Podrobniji ?lanak o temi: Hrvatsko Kraljevstvo

Kralj Tomislav

Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje Tomislav iz loze Trpimirovi?a oko 925. godine. Tomislav, koji je vojno porazio Ma?are i kao bizantski saveznik potukao bugarsku vojsku, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio dr?avu znatne veli?ine. Na upravu je dobio i bizantsku Dalmaciju. Po podacima iz zapisa bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta koji su o?ito pretjerani saznajemo da je hrvatska vojna mo? u X. stolje?u zasigurno bila velika. Stjepan Dr?islav postaje prvi hrvatski okrunjeni kralj s titulom kralj Hrvatske i Dalmacije.

Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljevima Petrom Kre?imirom IV. (1058. – 1074.) i Dmitrom Zvonimirom (1075. – 1089.). Petar Kre?imir pod svoju je upravu stavio dalmatinske gradove, Slavoniju te pripojio Neretvansku kne?evinu i dijelove Bosne. Zvonimir je od legata tada?njeg pape Grgura VII. Gebizona 1075. godine u crkvi u Solinu okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije. Iz tog vremena potje?e Ba??anska plo?a prvi dokument zapisan na hrvatskom jeziku na glagoljici.

Personalna unija s Ugarskom

Podrobniji ?lanak o temi: Hrvatska u personalnoj uniji s Ma?arskom

Vinodolski zakonik

Hrvati su 1102. godine Pactom Conventom izabrali ugarskoga kralja Kolomana Arpadovi?a za kralja Hrvatske. Otada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara sve do 1918. godine. Takvu vrstu dr?avne zajednice nazivamo personalna unija. Kralj Ladislav je 1094. godine osnovao biskupiju u Zagrebu, a prvi biskup je bio ?e?ki redovnik Duh. Tijekom stolje?a vode se obrambeni ratovi s Venecijom koja poku?ava zavladati hrvatskom obalom Jadrana. Uz pomo? kri?arske vojske 1202. osvojen je Zadar. Slabljenjem sredi?nje kraljeve vlasti, kralj Andrija II. prisiljen je 1222. godine sazvati dr?avni sabor i donijeti Zlatnu bulu, dokument kojim ograni?ava svoju vlast u korist plemstva. Zapo?inje uspon velika?kih obitelji od kojih su najva?niji Frankapani i ?ubi?i. Vrhunac mo?i ?ubi?i do?ivljavaju oko 1300. godine kada Pavao I. nosi naslov ban Hrvata i gospodar Bosne.

Vinodolski zakonik iz 1288. godine najstariji je sa?uvani zakonik napisan na hrvatskom jeziku. Osnivaju se brojni slobodni kraljevski gradovi koji od kralja dobivaju samoupravu, najrazvijeniji je Gradec kraj biskupskog Zagreba. Krunidbom Karla Roberta na prijestolje stupa nova dinastija An?uvinaca. Ludovik I. uspostavlja jaku kraljevsku vlast slamanjem mo?i velika?a i provo?enjem brojnih gospodarskih, poreznih i vojnih reformi. U savezni?tvu s Genovom pora?ena je Mleta?ka Republika te se mirom u Zadru 1358. godine mleta?ki du?d odri?e svakog prava na Dalmaciju. Dubrovnik priznaje vlast hrvatsko-ugarskog kralja te se ubrzo po?inje nazivati Republikom. U dinasti?kim borbama na prijestolje dolazi ?igmund Luksembur?ki. Godine 1409. drugi pretendent na prijestolje Ladislav Napuljski prodaje mleta?kom du?du za 100 000 dukata svoja kraljevska prava na Dalmaciju (tj. Zadar s utvrdom i zadarskim kotarom, otok Pag, dvije utvrde u hrvatskom zale?u, Novigrad i Vranu, ali i sva prava na cijelu Dalmaciju, ?to zna?i i one njezine dijelove koji su u tom ?asu priznavali Sigismundovu vlast.).

Ratovi s Osmanlijama

Podrobniji ?lanci o temama: Stogodi?nji hrvatsko-turski rat i Hrvatske zemlje pod osmanskom vla??u

Petar Berislavi?

Tijekom ?igmundove vladavine po prvi puta Hrvatskoj prijeti osmanska opasnost. Organizira se obrambeni sustav osnivanjem hrvatskog, slavonskog i usorskog tabora koji se nakon ?igmundove smrti pokazuje neuspje?nim. Padom Bosne 1463. godine pod Osmansku vlast Matija Korvin osniva Srebreni?ku i Jaja?ku banovinu. Osmanlije su 1493. godine te?ko porazile hrvatsku plemi?ku vojsku na Krbavskom polju. Hrvatski ban i biskup Petar Berislavi? uspje?no brani Hrvatsku. Knez Bernardin Frankapan na njema?kom dr?avnom saboru u Nürnbergu poziva na pomo? Hrvatskoj nazivaju?i je ?titom kr??anstva. Bernardinov sin Krsto spada me?u najzna?ajnije hrvatske srednjovjekovne vojskovo?e. Porazom na Moha?kom polju 1526. godine od osmanskog sultana Sulejmana I. ugasila se srednjovjekovna hrvatsko-ugarska dr?ava.

Habsbur?ka Monarhija

Podrobniji ?lanak o temi: Hrvatska pod Habsburzima

Nikola ?ubi? Zrinski

Na saboru u Cetingradu 1527. godine hrvatsko je plemstvo izabralo Ferdinanda Habsbur?kog za hrvatskog kralja. Time je Hrvatska u?la u personalnu uniju sa zemljama Habsbur?ke Monarhije. Time je ?uvana svijest o zasebnosti Hrvatskog kraljevstva. Juna?tvom se proslavio Nikola Juri?i? koji je obranio Kiseg od premo?ne osmanske vojske i tako obranio Be? od osvajanja. Osmanlije su krenule u novi pohod na Be? 1566. godine predvo?eni Sulejmanom Veli?anstvenim i velikim vezirom Mehmed-pa?om Sokolovi?em. U Opsadi Sigeta nakon juna?kog otpora, brane?i grad od 100.000 osmanskih vojnika, pogiba Nikola ?ubi? Zrinski jedan od najve?ih velikana u hrvatskoj povijesti. Kardinal Richelieu bitku kod Sigeta je nazvao bitkom koja je spasila civilizaciju. Godine 1592. pada va?na utvrda Biha?, a nekada slavno Hrvatsko Kraljevstvo je svedeno na ostatke ostataka, a hrvatske zemlje su pogo?ene sna?nim iseljavanjem stanovni?tva. Godine 1558. Hrvatski i Slavonski sabor spojili su se u jedinstveni Hrvatski sabor.

Osmanlije 1593. godine do?ivljavaju poraz u bitki kod Siska. Osniva se Vojna krajina, sustav obrambenih utvrda pod zapovjedni?tvom Dvorskog ratnog vije?a. Najva?nija utvrda je Karlovac. Na opusto?enu zemlju naseljava se vla?ko stanovni?tvo. Zbog zasluga u obrani Hrvatske pripadnici starih hrvatskih obitelji Zrinski i Frankapani nazivaju se skrbnicima i za?titnicima Hrvatske. Nikola Zrinski pali veliki most kod Osijeka kojim su Osmanlije prodirale u Europu. Zbog sjajnih pobjeda odlikovali su ga i nagradili ?panjolski kralj Filip IV. i francuski kralj Luj XIV. Nezadovoljni centralisti?kom politikom be?kog dvora hrvatski i ugarski plemi?i pru?aju otpor ?ele?i samo otjerati Osmanlije uz pomo? zapadnoeuropskih sila, ponajprije Francuske. Vo?e pobune Petar Zrinski i Fran Krsto Frankapan pogubljeni su u Be?kom Novom Mjestu 30. travnja 1671. godine. Time je skr?en otpor hrvatskog plemstva, a posjedi Zrinskih i Frankapana do?li su pod vlast Dvorske komore.

Na osvojenim podru?jima provodi se islamizacija iako Osmanlije prihva?aju ?injenicu da dio pokorenih naroda pripada kr??anskoj vjeri. Pri tome su tolerantniji bili prema pravoslavnim crkvama nego prema katolicima jer je Katoli?ka crkva ?esto poticala zapadne dr?ave protiv Osmanlija. Jedino su franjevci mogli slobodno djelovati na podru?ju Osmanskog Carstva. Kr??ani su morali pla?ati visoke poreze tako da mnogi iseljavaju. Organizira se otpor koji pru?aju hajduci i uskoci.

Kula Min?eta na sjevernom rubu dubrova?kih zidina

Jedini dio hrvatskoga prostora koji se samostalno razvijao bila je Dubrova?ka Republika koja je s 200 brodova imala jednu od najve?ih trgova?kih mornarica u Europi. Isusovac Bartol Ka?i? pi?e 1604. godine prvu gramatiku hrvatskog jezika. Isusovci osnivaju 1607. godine gimnaziju u Zagrebu. Kralj Leopold I. dodijelio joj je naslov akademije ?ime je osnovano Sveu?ili?te u Zagrebu, najstarije sveu?ili?te s neprekinutim djelovanjem u Jugoisto?noj Europi. Najva?niji hrvatski barokni knji?evnik Ivan Gunduli? djeluje u Dubrovniku, a povjesni?ar Ivan Lu?i? spada u sam vrh europske povijesne znanosti sedamnaestog stolje?a.

Osloba?anje Hrvatske

Nakon pobjede nad Osmanlijama kod Be?a 1683. godine organizira se Sveta liga, savez Habsbur?ke Monarhije, Mleta?ke Republike i Poljske. Osloba?anje Slavonije organizira franjevac Luka Ibri?imovi?, a u Lici otpor organizira Marko Mesi?. Mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. godine velik dio hrvatskog prostora je oslobo?en vlasti Osmanlija. Ipak oslobo?eni prostor je postao dio Vojne krajne. Mir u Po?arevcu 1718. godine ozna?io je kraj vojne opasnosti od Osmanskog Carstva. Hrvatski sabor 1712. godine prihva?a Pragmati?ku sankciju. Provodi se plansko naseljavanje s kojim u Hrvatsku dolaze Nijemci, ?esi, Slovaci i Srbi.

Marija Terezija provodi brojne upravne, porezne i vojne reforme. Osniva se Hrvatsko kraljevsko vije?e 1767. godine, prva moderna vlada. Za vrijeme cara Josipa II. provodi se sna?na germanizacija pa se hrvatsko plemstvo okre?e suradnji s ugarskim. Na zajedni?kom Ugarskom saboru 1790. godine od hrvatske je strane predlo?ena ve?a financijska ovisnost te podvrgnutost Ugarskom kraljevskom vije?u ?to su Ma?ari odu?evljeno prihvatili. U to vrijeme nastaje ideja o jedinstvenoj ma?arskoj nacionalnoj dr?avi od Karpata do Jadrana kao odgovor na germanizaciju Be?a u kojoj bi ma?arski jezik postao slu?beni za sve. Hrvatski izaslanici na Saboru odlu?no odbijaju uvo?enje ma?arskog jezika kao slu?benog. Po prvi puta izbio je spor oko jezika koji ?e se u sljede?em stolje?u smatrati glavnim obilje?jem nacije. Po?unskim mirom 1805. godine hrvatska obala dolazi pod francusku vlast te su organizirane Ilirske pokrajine. Na Be?kom kongresu 1815. godine Dalmacija i Istra dolaze pod austrijsku vlast ali nisu sjedinjene s ostatkom Hrvatske.

Hrvatski narodni preporod

Podrobniji ?lanak o temi: Hrvatski narodni preporod

Josip Jela?i?

Razjedinjenost hrvatskih zemalja pokazao je osnovni cilj hrvatske politike u 19. stolje?u – ujedinjenje hrvatskih krajeva u jedinstvenu cjelinu. Zagreba?ki biskup Maksimilijan Vrhovac poma?e pretpreporodne napore. Ljudevit Gaj stvara krug gra?anskih intelektualaca koji postaje jezgra kulturnog i nacionalnog preporoda Hrvatske. Pripadnici tog pokreta nazivaju se ilircima, a pokret se naziva Ilirskim pokretom. Grof Janko Dra?kovi? pi?e Disertaciju, prvi hrvatski politi?ki program. U Zagrebu 1835. godine po?inju izlaziti Novine horvatske. Objavljena je pjesma Horvatska domovina Antuna Mihanovi?a koja ?e poslije postati hrvatska himna. Matica ilirska osnovana je 1842. godine. Ivan Kukuljevi? Sakcinski odr?ava 1843. godine u Hrvatskom saboru prvi zastupni?ki govor na hrvatskom jeziku. Srpanjske ?rtve sve?ano su pokopane 1845. godine. Hrvatski sabor jednoglasno je 1847. godine proglasio hrvatski jezik slu?benim.

Revolucionarne 1848. godine formulirana su Zahtijevanja naroda. Hrvatskim banom postaje Josip Jela?i?. U Hrvatskoj je 25. travnja 1848. godine ukinuto kmetstvo. Osnovano je Bansko vije?e te je sazvan prvi zastupni?ki Sabor u hrvatskoj povijesti. Jela?i? je s hrvatskom vojskom pre?ao Dravu i zaratio s Ma?arima. Nakon revolucije 1849. godine Franjo Josip progla?ava oktroirani Ustav. Zapo?eta je sna?na germanizacija. Na Saboru 1861. godine grupiraju se politi?ke stranke: Narodna stranka, Stranka prava i Unionisti?ka stranka.

Hrvatsko ugarska nagodba

Hrvatsko-ugarska nagodba

Hrvatsko-ugarska nagodba sklopljena je 1868. godine kojom su ure?ena zajedni?ka pitanja, a prevagnuli su ma?arski interesi. Ugarska je priznala Kraljevini Hrvatskoj polo?aj politi?kog naroda i teritorijalnu cjelokupnost. Hrvatska je slala zastupnike u Ugarski sabor te je bila financijski o?te?ena i podre?ena Ugarskoj. Rije?kom krpicom Rijeka dolazi pod ma?arsku vlast. Propala je Kvaternikova Rakovi?ka buna. U ovom razdoblju djeluje Ante Star?evi?, otac domovine. U Dalmaciji se vodi politi?ka borba narodnjaka i autonoma?a. U Istri djeluje Juraj Dobrila. Banom postaje Ivan Ma?urani? koji provodi modernizaciju zemlje. Godine 1874. godine utemeljeno je moderno Sveu?ili?te u Zagrebu. Godine 1881. Vojna krajina je sjedinjena s ostatkom Hrvatske. Dolaskom na vlast bana Khuen-Hédervárya 1883. godine sljede?ih dvadeset godina provodi se jaka ma?arizacija. Srpska manjina dobiva privilegirani polo?aj. Odr?ani su veliki protuma?arski prosvjedi 1903. godine.

Prva Jugoslavija

Podrobniji ?lanak o temi: Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji

Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, Hrvatska je u?la u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Istra, Rijeka i Zadar potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je 1929. godine preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. Godine 1939. osniva se samoupravna banovina Hrvatska.

Nezavisna Dr?ava Hrvatska

Podrobniji ?lanak o temi: Nezavisna Dr?ava Hrvatska

Nezavisna Dr?ava Hrvatska

Za vrijeme Drugoga svjetskog rata dio dana?njega podru?ja Republike Hrvatske bio je unutar granica Nezavisne Dr?ave Hrvatske (1941. – 1945.). Hrvatski narod isprva je podr?avao usta?ku vlast, no do?lo je do progona Srba koje Hrvati kao katolici nisu mogli prihvatiti. Talijanski poglavar Mussolini ?elio se domo?i jadranske obale, zbog ?ega je prisilio poglavnika Antu Paveli?a da mu je preda. Stoga su 18. svibnja potpisani Rimski ugovori kojima je Italija prisvojila ve?inu Jadrana, no Paveli? je uspio ograni?iti njezine zahtjeve i spasiti dio hrvatske obale. U to su doba Istra, Zadar, Cres, Lo?inj, Lastovo i Rijeka nastavili biti dio Kraljevine Italije kojoj su pripali Rapalskim ugovorom nakon I. svjetskog rata; a vlasti NDH – koja je nastala upravo zauzimanjem Italije nakon raspada Kraljevine Jugoslavije u travnju 1941. godine – morale su Italiji prepustiti skoro sve hrvatske otoke, Split, ?ibenik, Trogir i dio dalmatinskog zale?a (5380 km² ozemlja s oko 380.000 stanovnika te prete?ni dio hrvatskog teritorijalnog mora). Me?imurje i Baranju je sebi pripojila Kraljevina Ma?arska; NDH nije priznala pripojenje Me?imurja, ali nije imala ni na?ina da Ma?arskoj oduzme to podru?je. NDH je ubrzo do?la u lo?e odnose s Italijom, koja je u pojasu od linije Karlovac – Mostar prakti?no suspendirala vlast NDH i zabranila lociranje njenih oru?anih snaga (na po?etku teg skromnog broja i snage), nastoje?i kontrolirati to podru?je u suradnji s ?etnicima.

Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. godine su vlasti NDH u tim krajevima imale ve?u ulogu, ali samo onoliko koliko je to odgovaralo Njema?koj, koja je privolila vodstvo NDH da dopusti nova?enje hrvatskih vojnih obveznika u Wehrmacht i SS (pri ?emu se iz prora?una NDH pla?alo tro?kove njema?kih postrojbi) te ?ak uspostavu Njema?ke policije u Hrvatskoj, izravno odgovorne vlastima u Berlinu. Povijesno pravo hrvatskoga naroda na punu dr?avnu suverenost izra?eno Ustavom Republike Hrvatske temelji se me?u ostalim i na odlukama ZAVNOH-a izra?enim nasuprot progla?enju NDH.

SFR Jugoslavija

Podrobniji ?lanak o temi: Socijalisti?ka Republika Hrvatska

Hrvatsko prolje?e, Savka Dab?evi?-Ku?ar, 7. svibnja 1971. na Trgu Republike (danas Trg bana Jela?i?a), Zagreb

Sna?an partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobo?enim podru?jima te osloba?anje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalisti?ke Jugoslavije.

Krajem 1960-ih godina javljaju se zahtjevi za razvla?tenje federalne vlasti, ja?anje tr?i?ne privrede te se kritiziraju unitaristi?ke i centralisti?ke tendencije u Jugoslaviji. Vi?egodi?nja kretanja prerastaju u pravi nacionalni pokret ?ija su sredi?ta Matica hrvatska, studenti te mla?i komunisti?ki politi?ari u Centralnom komitetu KPH od kojih su najpoznatiji Miko Tripalo i Savka Dab?evi?-Ku?ar. Pokret se posebno pro?irio do prolje?a 1971. godine pa je i nazvan Hrvatsko prolje?e. ?irenje pokreta izaziva kritike u drugim jugoslavenskim republikama te Josip Broz Tito smjenjuje hrvatski politi?ki vrh. Ipak ustavnim promjenama, a osobito dono?enjem Ustava 1974. godine sna?no je oja?an republi?ki individualitet.

Titovom smr?u 1980. godine nestaje element koji je svojom karizmom i autoritetom osiguravao koheziju visoko slo?enog sustava prepunog razli?itosti unutar Jugoslavije. Po?etak te?ke politi?ke kriza prati gospodarska kriza, nastala sudarom tr?i?nih elemenata i elemenata planske privrede te afirmacija nacionalnih interesa. Radikalizacija zahtjeva u Srbiji koja na politi?ko vodstvo dovodi Slobodana Milo?evi?a dovodi do raspada SKJ. Krajem osamdesetih godina po?inju se osnivati politi?ke stranke te se priznaje vi?estrana?ki sustav.

Neovisna Hrvatska

Podrobniji ?lanci o temama: Domovinski rat i Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji

Vje?ni plamen i 938 bijelih mramornih kri?eva na Nacionalnom memorijalnom groblju u Vukovaru na simboli?ki na?in komemoriraju ?rtve zlo?ina velikosrpske agresije na Vukovar, jednog od prijelomnih doga?aja u Domovinskom ratu .

Na prvim ci?estrana?kim izborima 1990. premo?nu pobjedu ostvaruje HDZ predvo?en Franjom Tu?manom te se 30. svibnja konstituira vi?estrana?ki Hrvatski sabor. Novi Ustav Republike Hrvatske od 22. prosinca 1990. (poznat i kao Bo?i?ni Ustav) vi?e nije bio ustav jedne komunisti?ke dr?ave, a iz naziva se izbacuje naznaka Socijalisti?ka: od tada ime dr?ave glasi: Republika Hrvatska. Na Referendumu o hrvatskoj samostalnosti odr?anom 19. svibnja 1991. ve?ina od 93,24 % bira?a opredjeljuje se za samostalnu i neovisnu dr?avu. Slijedom te odluke Sabor je 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna dr?ava. Neuspjehom u rje?avanju jugoslavenske krize 8. listopada 1991. raskida sve dr?avnopravne sveze s dosada?njom SFRJ.

Oru?anom pobunom dijela srpskog stanovni?tva po?inje Domovinski rat, koji je zavr?io 1995. hrvatskom pobjedom u operaciji Oluja. Hrvatska je 22. svibnja 1992. primljena u Ujedinjene narode kao punopravni ?lan. Drugu polovicu devedesetih karakterizira lo?a gospodarska situacija uzrokovana prelaskom na tr?i?no gospodarstvo, netransparentnom privatizacijom i posljedicama rata. Na parlamentarnim izborima 2000. pobje?uje koalicija ?est stranaka u koju su uklju?eni SDP, HSLS, HSS, HNS, LS i IDS. Premijer je Ivica Ra?an. Stjepan Mesi? je izabran za predsjednika 2000., a reizabran 2005. Na vlast 2003. dolazi reformirani HDZ predvo?en Ivom Sanaderom koji osvaja drugi mandat kao premijer nakon pobjede na izborima 2007. Razdoblje nakon 2000. karakterizira razvoj i rast gospodarstva do svjetske recesije 2008. godine.

Jo? od svog osamostaljenja glavni vanjskopoliti?ki ciljevi Republike Hrvatske bili su ulazak u euroatlantske integracije, prije svega ulazak u Europsku uniju i NATO. Od 1. travnja 2009. ?lanica je NATO-a, dok je 3. listopada 2005. Hrvatska zapo?ela pristupne pregovore za ulazak u Europsku uniju. Hrvatska je postala 28. ?lanica Europske unije 1. srpnja 2013.

11. sije?nja 2015. Kolinda Grabar-Kitarovi? izabrana je za prvu predsjednicu Republike Hrvatske.

Od 1. sije?nja 2023. slu?bena valuta u Hrvatskoj postao je euro. Istoga dana Hrvatska je i slu?beno postala ?lanica Schengenskoga prostora.

Zemljopis

Podrobniji ?lanak o temi: Zemljopis Hrvatske

Zemljovid Hrvatske

Hrvatska ima:

• jezera i bre?uljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (sredi?nja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine)
• po?umljene planine u Lici i Gorskom kotaru, ?to spada u Dinaride
• kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje i Dalmacija).

Povr?ina:

• obalnog mora: 33?200 km²
• kopna i mora: 89?810 km²
• gospodarska povr?ina: 113?680 km².

Du?ina:

• kopnenih granica: 2028 km (detaljnije)
• obale: 5835 km
• obale kopnenog dijela: 1777 km
• obale na otocima: 4058 km.

Hrvatska broj 1246 (67 naseljenih) otoka, a a najvi?a je to?ka Dinara (Sinjal) na 1831 metar nadmorske visine.

Hrvatska iz svemira

Podrobniji ?lanak o temi: Popis gradova u Hrvatskoj

Va?niji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Pula, Sisak, Knin, Gospi? (sjedi?te najve?e hrvatske ?upanije) ?ibenik, Slavonski Brod, Mali Lo?inj (najve?i i najrazvijeniji oto?ni grad) i Vukovar (najve?a rije?na luka u Hrvatskoj).

Klima

Podrobniji ?lanak o temi: Klima Hrvatske

Klima je u unutra?njosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vla?nim i blagim zimama), a u zale?u submediteranska (s ne?to hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utje?e polo?aj u sjevernom umjerenom pojasu.

Prosje?na temperatura u unutra?njosti: sije?anj 0 do 2 °C, kolovoz 19 do 23 °C dok je prosje?na temperatura u primorju: sije?anj 6 do 11 °C, kolovoz 21 do 27 °C.

S prosje?no 2600 sun?anih sati u godini jadranska je obala jedna od najsun?anijih u Sredozemlju, a prosje?na temperatura mora ljeti je od 25 do 27 °C.

Za?ti?ena mjesta

Park prirode Tela??ica, poznate dugooto?ke stijene i slano jezero Mir

Plitvi?ka jezera

Svjetska ba?tina

• Nacionalni park Plitvi?ka jezera (1979.)
• Dioklecijanova pala?a (1979.)
• Gradska jezgra Dubrovnika (1979.)
• Eufrazijeva bazilika (1997.)
• Gradska jezgra Trogira (1997.)
• ?ibenska katedrala (2000.)
• Starogradsko polje na Hvaru (2008.)
• ste?ci (2016.)
• Mleta?ke utvrde od 15. do 17. stolje?a: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar u ?ibeniku i Zadru (2017.)
• Bukove pra?ume u Karpatima i drugim podru?jima Europe (2017.)

Nacionalni parkovi

• Brijuni
• Kornati
• Krka
• Mljet
• Paklenica
• Plitvi?ka jezera
• Risnjak
• Sjeverni Velebit

Politika

Podrobniji ?lanak o temi: Politika Hrvatske

Hrvatski sabor

Banski dvori

Vrhovni sud Republike Hrvatske

Ustavni sud Republike Hrvatske

Od usvajanja novog Ustava 1990. godine, Hrvatska je parlamentarna demokracija. U Republici Hrvatskoj dr?avna je vlast ustrojena na na?elu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvr?nu i sudbenu.

Zakonodavna vlast

Hrvatski sabor je jednodomno zakonodavno tijelo s najmanje 100, a najvi?e 160 zastupnika, bira se op?im izborima na mandat od ?etiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dvaju razdoblja: od 15. sije?nja do 15. srpnja i od 15. rujna do 15. prosinca.

Izvr?na vlast

Predsjednik Republike je poglavar dr?ave, a bira se na neposrednim izborima svakih pet godina. Osim ?to je vrhovni zapovjednik Oru?anih snaga, predsjednik dr?ave imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora.

Vlada Republike Hrvatske, kao izvr?na vlast, za svoj rad odgovara Saboru. Predla?e zakone i prora?un, provodi zakone te vodi inozemnu i doma?u politiku zemlje. Na ?elu hrvatske Vlade nalazi se predsjednik Vlade. Vlada ima jednog ili vi?e potpredsjednika i uobi?ajeno oko 15 ministara zadu?enih za odre?ena podru?ja upravljanja. Mandat hrvatske Vlade traje 4 godine.

Sudbena vlast

Hrvatska ima slo?en sustav sudstva. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna, a sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Sudovi sude i na osnovi me?unarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske. U Hrvatskoj sudbenu vlast obavlja 110 prekr?ajnih sudova, 108 op?inskih sudova i 13 trgova?kih sudova koji sude kao sudovi prvog stupnja. Upravni sud Republike Hrvatske odlu?uje o tu?bama protiv kona?nih upravnih akata, odnosno u upravnim sporovima. Visoki trgova?ki sud Republike Hrvatske, Visoki prekr?ajni sud Republike Hrvatske te 21 ?upanijski sud su, u pravilu, sudovi drugog stupnja. Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najvi?i sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost gra?ana. U Hrvatskoj djeluje ukupno 256 sudova, a sudi ukupno 1.482 suca i 433 prekr?ajna suca.

Sudovi op?e nadle?nosti:

• Vrhovni sud Republike Hrvatske
• ?upanijski sudovi
• op?inski sudovi

Sudovi posebne nadle?nosti:

• Upravni sud Republike Hrvatske
• Visoki trgova?ki sud Republike Hrvatske
• trgova?ki sudovi
• Visoki prekr?ajni sud Republike Hrvatske
• prekr?ajni sudovi

Ustavni sud

Ustavni sud Republike Hrvatske, koji nije dio sudbene vlasti, donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona s Ustavom, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tu?bi te odlu?uje o drugim pitanjima odre?enim Ustavom. S obzirom na to kako Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti, smatra se ?etvrtom polugom cjelokupnog ustroja Hrvatske dr?ave.

Povezan ?lanak: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji

Upravna podjela

Podrobniji ?lanak o temi: Hrvatske ?upanije

Podrobniji ?lanak o temi: Hrvatske op?ine i gradovi

U Hrvatskoj su op?ine i gradovi prema Ustavu, jedinice lokalne samouprave. Teritorij Hrvatske upravno je podijeljen na 128 gradova i 428 op?ina. Op?ine i gradovi u Hrvatskoj ?ine najni?u razinu samouprave. Hrvatska je podijeljena na dvadeset ?upanija i Grad Zagreb koji ima status ?upanije. ?upanija obuhva?a vi?e prostorno povezanih op?ina i gradova na svom podru?ju. Povr?inom je najve?a ?upanija Li?ko-senjska, a najmanja Me?imurska ?upanija. ?upanije s najvi?e stanovnika su Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska, Zagreba?ka, Primorsko-goranska i Osje?ko-baranjska.

Hrvatske ?upanije

?upanija	sjedi?te	povr?ina (km2)	stanovni?tvo (popis 2021.)
Bjelovarsko-bilogorska	Bjelovar	2652	101 879
Brodsko-posavska	Slavonski Brod	2043	130 267
Dubrova?ko-neretvanska	Dubrovnik	1783	115 564
Istarska	Pazin	2820	195 237
Karlova?ka	Karlovac	3622	112 195
Koprivni?ko-kri?eva?ka	Koprivnica	1746	101 221
Krapinsko-zagorska	Krapina	1224	120 702
Li?ko-senjska	Gospi?	5350	42 748
Me?imurska	?akovec	730	105 250
Osje?ko-baranjska	Osijek	4152	258 026
Po?e?ko-slavonska	Po?ega	1845	64 084
Primorsko-goranska	Rijeka	3582	265 419
Sisa?ko-moslava?ka	Sisak	4463	139 603
Splitsko-dalmatinska	Split	4534	423 407
?ibensko-kninska	?ibenik	2939	96 381
Vara?dinska	Vara?din	1261	159 487
Viroviti?ko-podravska	Virovitica	2068	70 368
Vukovarsko-srijemska	Vukovar	2448	143 113
Zadarska	Zadar	3642	159 766
Zagreba?ka	Zagreb	3078	299 985
Grad Zagreb	Zagreb	641	767 131

Povezani ?lanci

• Popis gradova u Hrvatskoj
• Popis gradova u Hrvatskoj po ?upanijama
• Popis op?ina u Hrvatskoj

Gospodarstvo

Podrobniji ?lanak o temi: Gospodarstvo Hrvatske

Dubrovnik, turizam je iznimno va?an za hrvatsko gospodarstvo

Rijeka, najve?a hrvatska luka

Poljoprivredni nasadi u Neretvanskoj dolini

Po MMF-u bruto doma?i proizvod je 2021. godine iznosio 58,29 milijardi € ili 14?730 € po stanovniku, a po paritetu kupovne mo?i ukupni BDP iznosio je 135,975 milijardi USD ili 35?054 USD po stanovniku. Prema Eurostatu, statisti?kom uredu EU, hrvatski BDP po stanovniku iskazan prema standardu kupovne mo?i 2022. iznosi 73 % prosjeka Europske unije.

Po podatcima Dr?avnog zavoda za statistiku prosje?na neto pla?a za kolovoz 2023. godine iznosila je 1163 €, dok je prosje?na bruto pla?a iznosila 1641 €. Hrvatska ku?anstva su u 2021. godini imala ne?to vi?e od 89?000 kuna raspolo?ivih sredstava, dok im je potro?nja iznoslia oko 3500 €.

Na svjetskoj ljestvici ekonomskih sloboda, koju objavljuje The Heritage Foundation u suradnji s The Wall Street Journalom, u 2023. godini Hrvatska se nalazila na 46. mjestu. Deficit platne bilance 2022. godine iznosio je 1,4 milijarde eura ili oko 6 % BDP-a. Prosje?na godi?nja stopa inflacije prema HNB-u iznosila je 10,8 u 2022 godini. Na kraju 2022. godine devizne pri?uve iznosile su 27,9 milijardi eura, inozemni dug 49,6 milijardi eura, a dug op?e dr?ave (javni dug) 68,8 % BDP-a.

Hrvatska je u prvih ?est mjeseci 2010. izvezla roba u vrijednosti ne?to ve?oj od 30,5 milijardi kuna, dok je istodobno uvoz iznosio 52,2 milijardu kuna, pa je robni deficit prema?io iznos od 21,6 milijarde kuna i bio je 24,9 posto manji nego u istom razdoblju lani. Pokrivenost uvoza izvozom od 58,4 posto. Najve?i hrvatski izvozni partneri su Italija, BiH i Njema?ka, a najve?i uvozni partneri Italija, Njema?ka i Rusija. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podatcima HNB-a, u razdoblju od 1993. do lipnja 2005. godine iznose 11,2 milijarde eura. Najve?a hrvatska tvrtka prema prihodu u 2008. godini je INA s 26,7 milijarde kuna, slijedi Konzum s 12,7 milijardi kuna te HEP s 11,4 milijarde kuna.

Broj prijavljenih na Dr?avnom zavodu za zapo?ljavanje u srpnju 2009. godine bio je 248?586, pa se stopa nezaposlenosti popela na 14 %. Na kraju 2008. godine bilo je ukupno 1?543?878 zaposlenih osoba, najvi?e u prera?iva?koj industriji, trgovini i gra?evinarstvu. U uslu?nim djelatnostima radi 64,1 % zaposlenih, u industriji i graditeljstvu 30,9 %, a 4,8 % u poljoprivredi. Stopa anketne nezaposlenosti je u prvom tromjese?ju 2009. godine iznosila 9,4 %, odnosno 167.000 nezaposlenih. Pri tome je u Hrvatskoj ukupno zaposleno 1,638 milijuna osoba, od ?ega 911?000 mu?karaca i 727 000 ?ena. U dr?avnim i javnim slu?bama zaposleno je oko 260?000 ljudi, u javnim slu?bama, kao ?to su obrazovanje i zdravstvo, 180?000, a u dr?avnoj upravi 65?000 zaposlenika.

Poljoprivredna proizvodnja u 2022. vrijedila je 3,25 milijardi €, a 2023. zapo?ljavala 6,8 % radne snage. Od 2,7 milijuna hektara poljoprivrednih povr?ina obra?uje se oko 1,5 milijuna. Ostatak je neobra?en ili u vlasni?tvu dr?ave. Prosje?na veli?ina imanja je 10 hektara. Industrija ostvaruje oko petine BDP-a, a zapo?ljava 28,7 % radne snage. Brodogradnja je zna?ajna privredna grana, a najve?a brodogradili?ta su: Brodosplit, Uljanik i 3. maj. Trgovina je najutjecajnija gospodarska grana. U uslu?nim i drugim djelatnostima je zaposleno 64,4 % ukupnog broja zaposlenih.

Turizam je iznimno va?an za Hrvatsku. U 2022. godini je ostvareno je 17,8 milijuna dolazaka i 90 milijuna no?enja turista. Najvi?e turista dolazi iz Njema?ke, Austrije i Slovenije. ?upanije s njavi?e dolazaka i no?enja su Istarska, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska.

Krajem 2009. godine Hrvatska je imala 679 000 zaposlenih u privatnim, 114 000 zaposlenih u dr?avnim, a isti broj osoba je bio zaposlen u tvrtkama koje se nalaze u mje?ovitom vlasni?tvu. Pored njih Hrvatska ima i 240 000 zaposlenih u javnom sektoru.

Promet

Podrobniji ?lanak o temi: Promet Hrvatske

Airbus Croatia Airlinesa

Hrvatska ima vrlo razvijenu mre?u autocesta. Hrvatska je u prometnom smislu bila diskriminirana za vrijeme Jugoslavije jer su se gradile autoceste koje nisu bile u skladu s hrvatskim nacionalnim interesom. Zna?ajni infrastrukturni projekti na gradnji autocesta zapo?eli su 2000. godine kada zapo?inje intenzivna gradnja i povezivanje Hrvatske. U Hrvatskoj ukupno ima preko 1400 kilometara autocesta koje povezuju Zagreb s drugim ve?im gradovima.

Sredinom 2005. godine je u promet pu?tena autocesta A1 koja povezuje dva najve?a grada Zagreb i Split. Autocesta A2 ide od slovenske granice prema Zagrebu. Autocesta A3 prolazi Panonskom Hrvatskom od Bregane do Lipovca. A4 ide od Gori?ana na ma?arskoj granici prema Zagrebu. Autocesta A5, tzv. Slavonika povezuje Slavoniju, tj. Osijek i Beli Manastir sa Zagrebom i Jadranom. Autocesta A6 povezuje Zagreb i Rijeku. Autoceste A8 i A9 ?ine Istarski ipsilon.

Autocesta A1 povezuje Split i Zagreb

Rijeka je najve?a luka na Jadranu s vi?e od 2,253 milijuna tona tereta u 2021. godini, dok je Zra?na luka ?Franjo Tu?man” najve?a zra?na luka u dr?avi s najve?im brojem prevezenih putnika i jedinica tereta. Hrvatska ima sedam zra?nih luka za me?unarodni promet i to u: Zagrebu, Zadru, Splitu, Dubrovniku, Rijeci, Osijeku i Puli. Croatia Airlines je nacionalni zrakoplovni prijevoznik. Jadrolinija je najve?i i nacionalni brodarski prijevoznik sa sjedi?tem u Rijeci gdje se nalazi najve?a lu?ka kapetanija u dr?avi. Hrvatska ima donekle razvijen sustav ?eljeznica, ali zbog politi?kih razloga u pro?losti neki dijelovi Hrvatske nisu povezani, poput Istre i Dubrovnika. Hrvatske ?eljeznice su dr?avna ?eljezni?ka tvrtka.

U Hrvatskoj je u 2021. godini registrirano 151.680 novih automobila ?to je najve?i broj u povijesti i predstavlja pove?anje od 14,4 % u odnosu na prethodnu godinu. Najprodavanija marka je Volkswagen, slijede ?koda i Opel. U Hrvatskoj na 1000 stanovnika dolazi 425 automobila.

Komunikacije

Hrvatska se po uporabi informati?ke i komunikacijske tehnologije nalazi na 49. mjestu od ukupno 134 zemlje obuhva?ene u istra?ivanju Svjetskog ekonomskog foruma. Svaki tre?i Hrvat koristi ra?unalo svaki dan, a doma?e tr?i?te tehnologija i telekomunikacija je godi?nje vrijedno milijardu dolara. Oko 37 % hrvatskih ku?anstava posjeduje osobno ra?unalo.

U 2008. godini 47 % stanovnika starijih od petnaest godina koristi internet ?to je porast od 8 % u odnosu na 2007. godinu. Ukupan broj korisnika je 2,24 milijuna. Od toga broja 56 % koristi internet svaki dan. Broj ?irokopojasnih priklju?aka internetu iznosi 722?110 ?ime je dostignuta razina gusto?e ?irokopojasnih priklju?aka internetu od 16,28 %. Uslugu internet bankarstva u prvom kvartalu 2009. koristilo je 597 866 gra?ana te 155 721 poslovnih subjekata, ?to je pove?anje od 32,06 % kori?tenja kod gra?ana, odnosno 15,32 % kod poslovnih subjekata u odnosu na godinu lani. Stopa softverskog piratstva na osobnim ra?unalima trenuta?no iznosi 54 %.

Oko 79 % hrvatskih gra?ana posjeduje mobilni telefon, a 12 % gra?ana ima vi?e od jednog mobitela. Vode?i pru?atelji usluga mobilne telefonije su Hrvatski Telekom, A1 i Telemach. U pokretnim mre?ama krajem pro?le godine tri komercijalna operatera imala su ukupno vi?e od 5,87 milijuna korisnika, ?ime je dostignuta penetracija od 132,55 %. Devet komercijalnih operatera nepokretne mre?e krajem 2008. imalo je ne?to vi?e od 1,85 milijuna korisnika, ?ime je gusto?a od 41,73 % neznatno pala u odnosu na 2007. godinu.

Tr?i?te elektroni?kih komunikacija u 2008. godini je vrijedilo 15 milijardi kuna, od toga je najve?i dio ili oko 8,5 milijardi kuna ostvaren u pokretnim mre?ama, dok je prihod u nepokretnim mre?ama bio ne?to malo vi?i od 5 milijardi kuna. Prihod od prijenosa podataka prema?io je milijardu kuna, dok se ostatak ukupnog prihoda odnosi na najam vodova i kabelsku televiziju. Od ukupnog prihoda od nepokretnih mre?a 83,01 % je ostvario T-HT, dok se oko 17 % tog prihoda odnosi na tzv. nove operatere.

Stanovni?tvo

Podrobniji ?lanak o temi: Stanovni?tvo Hrvatske

Republika Hrvatska prema popisu iz 2021. ima 3?871?833 stalnih stanovnika, od ?ega 2?006?704 ?ene (51,8 %) i 1?865?129 mu?karaca (48,2 %). U odnosu na popis iz 2011. godine broj stanovnika smanjio se za 413?056 osoba ili 9,6 %.

U svim ?upanijama smanjen je ukupan broj stanovnika. Najve?i je relativni pad broja stanovnika u Vukovarsko-srijemskoj ?upaniji (20,3 %), Sisa?ko-moslava?koj ?upaniji (19,0 %), Po?e?ko-slavonskoj ?upaniji (17,9 %), Brodsko-posavskoj ?upaniji (17,9 %) te u Viroviti?ko-podravskoj ?upaniji (17,1 %).

Podru?je dana?nje Hrvatske: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	2181499	2398292	2506228	2854558	3161456	3460584	3443375	3785455	3779858	3936022	4159696	4426221	4601469	4784265	4492049	4456096	3937024
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Prikazani su podatci za pobrojano stanovni?tvo. Od 2001. godine popisuje se i objavljuje stalno stanovni?tvo koje je nekoliko postotaka manje. Izvori: Publikacije Dr?avnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

U drugom desetlje?u 21. stolje?a Hrvatska bilje?i negativan migracijski saldo, tj. broj odseljenih iz Hrvatske je ve?i od broja doseljenih. Tako se 2018. u inozemstvo odselilo 39.515 osoba a iz inozemstva se doselilo 26.029 osoba, ?to daje negativni saldo od –13.486 osoba. Me?u iseljenim osobama bilo je 92,2 % hrvatskih dr?avljana i 7,8 % stranaca, a najvi?e osoba odselilo se u Njema?ku (55,0 %). Me?u doseljenim osobama bilo je 33,1 % hrvatskih dr?avljana i 66,9 % stranaca, a najvi?e osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine (39,8 %).

U 2019. godini u Hrvatskoj je ro?eno 36.296 djece, od toga 36.135 ?ivoro?ene, a umrlo je 51.794 osoba, ?to ?ini negativan prirodni prirast od 15.659 osoba. Stopa nataliteta iznosila je 8,9 ‰, stopa mortaliteta 12,7 ‰, a prirodni prirast bio je –3,9 ‰. Sklopljeno je 19 761 brakova a razvedeno je njih 5936.

Po hrvatskom demografu Stjepanu ?tercu, Hrvatska bilje?i demografske gubitke u svakom od popisa stanovni?tva nakon 1910. godine te jedina od zemalja u svojem okru?enju bilje?i pad stanovni?tva u svim popisima stanovni?tva nakon svjetskih ratova u 20. stolje?u. Ukupni demografski gubitak od po?etka 20. stolje?a do 2011. godine procjenjuju na 2.434.000 stanovnika ili ?ak na oko 57 % dana?nje hrvatske populacije. ?terc pripisuje te doga?aje te?kim posljedicama ratova, izlo?enosti stranim dominacijama u vi?enacionalnim dr?avama tijekom 20. stolje?a te neprikladnim dr?avnim politikama u ekonomskim i demografskim pitanjima. Ovakvi bi procesi i s tim intenzitetom razorili svaku populaciju, bez obzira na razinu njezine gospodarske razvijenosti i zato je danas Hrvatska prakti?ki u demografskom slomu, ocjenjuje ?terc.

Sastav stanovni?tva

Podrobniji ?lanci o temama: Etni?ke grupe Hrvatske i Stanovni?tvo Hrvatske

Stanovni?tvo po narodnostima u RH 2011.:

██ Hrvati

██ Srbi

██ ?esi

██ Ma?ari

██ Talijani

Narodnosni sastav stanovni?tva jest:

• 91,6 % – Hrvati
• 3,2 % – Srbi
• 0,6 % – Bo?njaci (Muslimani)
• 0,5 % – Romi
• 0,4 % – Talijani
• 0,4 % – Albanaci
• udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedina?no manji od 0,3 %
• udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,3 %, a osoba koje se nisu ?eljele izjasniti iznosi 0,6 %.

Udio stanovni?tva u dobi od 0 do 14 godina iznosi 14,3 %, a udio stanovni?tva u dobi od 65 i vi?e godina iznosi 22,5 %.

Prema materinskom jeziku, 95,3 % osoba izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a 1,2 % osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedina?no je manji od 1,0 %.

Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99,2 % ima hrvatsko dr?avljanstvo, dok je stranih dr?avljana 0,7 % ili 28.784.

Stanovni?tvo koje se izja?njava religioznim nasuprot onom ireligioznom po ?upanijama (popis 2011.)

U Hrvatskoj je po popisu stanovni?tva iz 2021. godine ?ivjelo 3 871 833 stanovnika od ?ega 2 006 704 ?ene i 1 865 129 mu?karaca. Prosje?na starost stanovni?tva bila je 44,3 godine (45,9 godina za ?ene i 42,5 godine za mu?karce). O?ekivano trajanje ?ivota pri ro?enju je 2021. godine bilo 79,8 godina za ?ene i 73,6 godina za mu?karce.

Vjeroispovijest

Podrobniji ?lanak o temi: Religija u Hrvatskoj

Po popisu stanovni?tva iz 2021. godine najzastupljenija vjeroispovijest je katoli?ka (79?%) (v. katoli?anstvo u Hrvata i katoli?anstvo u Republici Hrvatskoj). Druge zastupljenije vjeroispovijesti su pravoslavna (3,3 %) i islamska (1,3 %). Osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,7 %, dok se 1,7?% osoba nije ?eljelo izjasniti na pitanje o vjeri.

Jezici

U Hrvatskoj je slu?beni jezik hrvatski, kojeg 95,3 % stanovnika smatra materinskim. Na podru?ju Istarske ?upanije slu?beni je i talijanski jezik koji je 2021. godine bio materinski jezik za 12?890 stanovnika. Manjinski jezici u Hrvatskoj za?ti?eni su me?unarodnim sporazumima i ugovorima, ustavom, ustavnim zakonom i drugim zakonima.

U Hrvatskoj je autohtoni jezik hrvatski jezik te jezik predmleta?kih autohtonih romanskih stanovnika poluotoka Istre (istriotski).

Zna?ajniji su manjinski jezici albanski, bo?nja?ki, bugarski, crnogorski, ?e?ki, hebrejski, ma?arski, makedonski, njema?ki, poljski, romski, rumunjski, ruski, rusinski, slova?ki, slovenski, srpski, talijanski, turski, ukrajinski i vla?ki.

Obrazovanje

Zgrada Op?e gimnazije u Splitu

Podrobniji ?lanak o temi: Obrazovanje u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je 2023. godine radilo 1583 dje?jih vrti?a koji su ostvarivali programe pred?kolskog odgoja i naobrazbe. Udio privatnih vrti?a je 20,8 %, dok ostatak ?ine vrti?i u gradskom, op?inskom i ?upanijskom vlasni?tvu. Ukupan broj djece koja su obuhva?ena nekim programom je 147.888 djece u dobi od ?est mjeseci do ?est godina. U privatnim vrti?ima je smje?teno 19 % djece. Djeca s te?ko?ama u razvoju ?ine 3,6 % vrti?ke populacije dok je udio darovite djece 1,1 %. Na 10 djece dolazi jedan odgojitelj, ako ubrajamo i kra?e programe, a na 13 djece dolazi jedan odgojitelj u cjelodnevnom programu javnih vrti?a. Na 11 djece dolazi jedan odgojitelj u privatnim vrti?ima.

Prije kretanja u osnovnu ?kolu, sva djeca u Hrvatskoj obavezno poha?aju tzv. pred?kolu, u trajanju od godine dana. U pred?koli djeca usvajaju osnovne pojmove o vremenskim i prostornim odnosima, razvijaju pred?itala?ke vje?tine, stvaraju radne navike i socijaliziraju se u odgojnoj skupini.

Osnovno obrazovanje zapo?inje s navr?enih 7 godina, a redovito traje 8 godina. U prva ?etiri razreda djecu obrazuje jedan u?itelj, a u druga ?etiri razreda djeca dobivaju u?itelja iz svakog predmeta. Udio ?ena u u?iteljskoj populaciji je 82,6 %. Pismeno je 99,2 % stanovnika starih 11 i vi?e godina prema podacima iz 2011. U 2023. godini u Hrvatskoj je bilo je 883 osnovnih ?kola, koje su u svom sastavu imale 1101 podru?nih ?kola, s ukupno 305.602 u?enika. Odnos broja u?itelja i u?enika u redovitom obrazovanju bio je 1:8,6, a u obrazovanju za djecu i mlade? s te?ko?ama u razvoju 1:1,8. Broj u?enika u prvom razredu iznosio je 35 358 u 2023. godini. 2009. godine u 2057 ?kola nastava se izvodila samo na jednom jeziku, od ?ega u 2015 na hrvatskom, u 19 na srpskome, u 11 na talijanskome, u sedam na ?e?kome, u pet na ma?arskome. Osim na hrvatskom jeziku 28 ?kola nastavu izvodi na jezicima nacionalnih manjina. Prvi put u ?kolske klupe sjelo je 43.286 prva?a. U?enici u uzrastu do 15 godina stje?u znanja i vje?tine potrebne za daljnje obrazovanje.

U hrvatskim srednjim ?kolama obrazovanje traje tri ili ?etiri godine. Srednje se ?kole dijele na gimnazije, strukovne ?kole i umjetni?ke ?kole. U prve razrede srednjih ?kola 2007. godine su upisana 51.384 u?enika. Od toga se u gimnazije upisalo 12.635 u?enika, u umjetni?ke ?kole 1509, u ?etverogodi?nje ?kole 21,784, u trogodi?nje ?kole 14.938, u programe ni?e stru?ne spreme 52 te u ?kole s posebnim i prilago?enim programima 466 u?enika. Trogodi?nje strukovne ?kole pripremaju u?enike za rad u gospodarstvu, pri ?emu u?enici znatan dio tzv. prakti?ne nastave provode kod obrtnika ili u trgova?kim dru?tvima, radom u onoj struci za koju se ?koluju. Dio programa u strukovnim ?kolama traje 4 ili 5 godina, a u?enici se osim za rad u struci pripremaju i za nastavak obrazovanja na visoko?kolskim ustanovama; kojemu mogu pristupiti ako su na zavr?etku srednje ?kole polo?ili dr?avnu maturu. U strukovnim srednjim ?kolama postoje i programi za u?enike s te?ko?ama u razvoju te programi stjecanja tzv. ni?e razine srednjeg obrazovanja, gdje se osnovne kompetencije za rad stje?u u skra?enom vremenu. Dio u?enika poha?a gimnazije koje u pravilu traju 4 godine, i koje pripremaju u?enike za daljnje obrazovanje, podukom kroz op?eobrazovne predmete poput matematike, materinjeg jezika, stranih jezika i prirodnoznanstvenih predmeta. Postoji jedna sportska (u Zagrebu) i vi?e umjetni?kih gimnazija, gdje su nastavni programi uskla?eni s bavljenjem sportom, odnosno programima umjetni?kog obrazovanja. Umjetni?ko obrazovanje izvodi se u mre?i od stotinjak osnovnih glazbenih i plesnih ?kola u svim ve?im i srednjim gradovima u Hrvatskoj koje u?enici poha?aju paralelno s poha?anjem obi?nih osnovnih ?kola. Srednje umjetni?ke ?kole se mogu poha?ati bio paralelno s poha?anjem drugih srednjih ?kola (strukovnih ili gimnazija), ili uklopljeno u programe umjetni?kih gimnazija. Neke srednje strukovne ?kole tako?er imaju programe obrazovanja za umjetni?ke struke, poput fotografa, grafi?kih dizajnera i dizajnera obu?e.

Zgrada rektorata Sveu?ili?ta u Zagrebu

Nakon srednjo?kolskog daljnje obrazovanje je dostupno na veleu?ili?tima i sveu?ili?tima. Hrvatska ima devet sveu?ili?ta: Sveu?ili?te u Zagrebu, Sveu?ili?te u Rijeci, Sveu?ili?te u Splitu, Sveu?ili?te u Osijeku, Sveu?ili?te u Zadru, Sveu?ili?te u Dubrovniku, Sveu?ili?te u Puli, Sveu?ili?te Sjever i Sveu?ili?te u Slavonskom Brodu. Sveu?ili?te u Zadru je najstarije hrvatsko sveu?ili?te osnovano 1396. godine, dok je najstarije sveu?ili?te s neprekinutim djelovanjem u Jugoisto?noj Europi Sveu?ili?te u Zagrebu osnovano 1669. godine. U Hrvatskoj djeluje i dvanaest javnih i dva privatna veleu?ili?ta. Djeluje i devetnaest visokih ?kola, od kojih je sedamnaest privatnih. Od uvo?enja Bolonjskog procesa 2003. godine, u pravilu nakon tri godine studija se stje?e titula prvostupnika, nakon daljnje dvije godine postaje se magistar, a poslijediplomskim studijem od tri godine stje?e se titula doktora.

Visoko?kolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj uskla?eno je s europskim tzv. Bolonjskim sustavom, a nastava se izvodi na sveu?ili?nim i tzv. veleu?ili?nim obrazovnim ustanovama. Nastavnici na fakultetima, koji su uklju?eni u sveu?ili?ta, moraju se baviti znanstvenim radom, a studenti poha?aju najprije dodiplomski (u principu, trogodi?nji) studij, a mnogi od njih potom i diplomski (naj?e??e dvogodi?nji) studij. Neki studijski programi su integrirani na na?in da se odmah upisuje 5-godi?nji (tako je npr. sa studijem prava) ili 6-godi?nji (medicina) studij. Manji broj studenata nakon zavr?etka studija upisuje postdiplomske, studije, koje mogu biti znanstvene tj. doktorske, ili ne?to manje zahtjevnije postdiplomske stru?ne studije. Na visokim ?kolama nastavnici ne moraju biti znanstvenici, ali moraju imati visoke kompetencije iz struke koju predaju; stru?ni naslovi studenata koji dovr?e takve studije se razlikuju od onih koje daju sveu?ili?ne ustanove: na sveu?ili?nim ustanovama se stje?e naslove sveu?ili?ni prvostupnik/prvostupnica (kratica: bacc. od lat. baccalaureus/baccalaurea), uz naznaku odre?ene struke (nakon 3 godine), odnosno sveu?ili?ni magistar/magistra (kratica: bacc. od lat. mag.), uz naznaku struke; na veleu?ili?tima se nakon okon?anja tzv. kratkih stru?nih studija, koji traju manje od 3 godine dobiva naslov stru?ni pristupnik/pristupnica (kratica pristup., npr. pristup. oec.), nakon zavr?etka (?e??ih) trogodi?njih studija naslov stru?ni prvostupnik/prvostupnica (kratica: bacc., jednako kao i kod trogodi?njih sveu?ili?nih studija), a nakon jo? godinu do dvije godine daljnjeg obrazovanja na tzv. specijalisti?kom stru?nom studiju naslov stru?ni specijalist/specijalistica (kratica stru?. spec.).

Pismenost je u Hrvatskoj visoka: 2011. je u zemlji bilo samo 0,8 posto nepismenih. Sredinom 20. stolje?a je nepismenost bila vi?a te je 1953. godine 16,3 posto ukupnog stanovni?tva Hrvatske starijeg od 10 godina bilo nepismeno. Me?u nepismenima se danas bilje?i znatno ve?i udio nepismenih ?ena, u prvom redu stoga ?to u R Hrvatskoj ?ene u prosjeku ?ive ?ak 7 godina dulje od mu?karaca, a u starijih nara?taja je nepismenost ra?irenija.

Po popisu stanovni?tva iz 2001. godine fakultetski obrazovane osobe ?inile su 7,82 % stanovni?tva. U taj broj bili su uklju?eni su i magistri i doktori znanosti. Gra?ani s vi?om ?kolom ?inili su tada 4,08 %. Oko 40 % gra?ana je samo sa zavr?enom osnovnom, nezavr?enom osnovnom ili bez ikakve ?kole, a od 47 % gra?ana sa srednjom ?kolom tri petine njih zavr?ilo trogodi?nju strukovnu ?kolu. U dobi izme?u 25 i 64 godine broj osoba s fakultetskom diplomom iznosi 18 %. Na visokim u?ili?tima 2006. diplomiralo je 19.566 studenata, ?to je za 7,4 % vi?e nego 2005. godine. Od ukupnog broja diplomiranih 64 % su redoviti studenti, a udio ?ena je 59,3 %. U Hrvatskoj trenuta?no studira oko 170.000 studenata. Sukladno europskim trendovima, zadnjih desetlje?a visoko?kolski sustav upisuje ve?i udio mladih te je u 2019. godine visoko?kolski studij zavr?ilo 33.704 studenata, a me?u njima ?ak 20.286 studentica. Generacije koje danas u Hrvatskoj zavr?avaju visoke ?kole, broje oko 50.000 pa proizlazi da s neke od njih diplomira oko pola mladi?a i ?ak oko 4/5 djevojaka.

Prema Indeksu ljudskog kapitala (Human Capital Index) kojega sa?injava svake godine Svjetska banka, gdje se mjeri uspje?nost zemalja u mobiliziranju ekonomskih i profesionalnih potencijala svojih gra?ana (indeks iskazuje koliko kapitala pojedina dr?ava izgubi: tako bi zemlja koja u potpunosti iskoristi potencijale svojega stanovni?tva imala indeks 1; u stvarnosti su tu najuspje?niji Singapur s 0,88 i Ju?na Koreja s indeksom 0,84) – obrazovanje kod formiranja toga indeksa daje odlu?an doprinos – Hrvatska je s indeksom 0,71 svrstana u gornju ?etvrtinu, pribli?no gdje i susjedne Ma?arska (0,69) i Austrija (0,74).

Prema rangiranju Education index Ujedinjenih naroda, Hrvatska je 2021. bila po kvaliteti obrazovanja na 36. od promatranih 191 zemalja; tu valja opaziti da ve?ina ?lanica Europske unije iskazuje ne?to bolje rezultate od Hrvatske.

Zdravstvo

KBC Zagreb lokacija na Rebru, najve?a zdravstvena ustanova u Hrvatskoj

U Hrvatskoj postoji 69 bolni?kih ustanova i lje?ili?ta i to 5 klini?kih bolni?kih centara, 3 klini?ke bolnice i 4 klinike, 22 op?e bolnice, 27 specijalnih bolnica, 3 lje?ili?ta, 46 domova zdravlja, 7 zavoda i 3 privatne bolnice. Osim toga u manjim je mjestima radilo jo? 9 op?ih stacionara i 6 izvanbolni?kih rodili?ta. Broj se bolni?kih kreveta u razdoblju od 1990. do 2000. smanjio za oko 24 %. U 2004. je bilo 24 549 bolni?kih kreveta. U bolnicama se iste godine lije?ilo 726 320 osoba.

Hrvatska je s 276 lije?nika na 100.000 stanovnika ispod prosjeka tranzicijskih zemalja i zemalja Europske unije. Manjak lije?nika bi za Hrvatsku mogao biti dugoro?an problem, na ?to upozorava sve manji interes mladih za studij medicine, jer se 1990. godine za jedno upisno mjesto natjecalo sedam, a danas svega 2,2 kandidata. To prati i negativna selekcija, odnosno ni?e prosje?ne upisne ocjene. U hrvatskim bolnicama radi oko 7000 lije?nika, a samo u ?etiri osnovne grane medicine, internoj, kirurgiji, ginekologiji i pedijatriji, nedostaje 925 specijalista. U Hrvatskoj ima ukupno 16.956 lije?nika, od kojih 12.149 radi u zdravstvenim ustanovama, a 3992 lije?nika radi u farmaciji i drugim djelatnostima.

Prema podacima HZZO-a visoki krvni tlak, dijabetes, zlo?udne bolesti, osteoporoza, metaboli?ki sindrom, povi?ene masno?e u krvi i bolesti organa za kretanje naj?e??i su razlozi zbog kojih hrvatski gra?ani tra?e lije?ni?ku pomo?. Svaki zaposleni u prosjeku godi?nje koristi desetak dana bolovanja. U 2008. godini umrlo je 52.367 osoba, i to ne?to vi?e mu?karaca nego ?ena. Od toga broja, 26.506 osoba umrlo je od bolesti srca i krvnih ?ila, a njih 12.853 od raka. Ostali ?e??i uzroci smrti su ozljede i trovanja, bolesti di?nih putova te probavnih organa. Danas ro?eno dijete u Hrvatskoj ima velike ?anse do?ivjeti 79 godina ako je ?ena i 72 ako je mu?karac. U Hrvatskoj je 2014. godine skupljeno 145.125 doza krvi, odnosno 3,39 davanja krvi na stotinu stanovnika. U Hrvatskoj je od 1983. do 2007. godine obavljeno 736.196 poba?aja.

Kultura

Podrobniji ?lanak o temi: Kultura Hrvatske

Hrvatska se kultura zasniva na dugoj, burnoj i raznolikoj povijesti iz koje su o?uvani mnogi spomenici, umjetni?ka i znanstvena djela. Hrvatska ima sedam spomenika svjetske ba?tine i osam nacionalnih parkova. Kravata, popularan odjevni predmet, potje?e upravo iz Hrvatske. Hrvatska je svjetskoj ba?tini dala mnoge velikane: od knji?evnika, glazbenika, slikara, kipara, arhitekata, znanstvenika, filozofa i ratnika. Kao najva?niji mogu se spomenuti tri dobitnika Nobelove nagrade: Ivo Andri? za knji?evnost, Vladimir Prelog i Lavoslav Ru?i?ka za kemiju.

Knji?evnost

Misal po zakonu rimskog dvora

Podrobniji ?lanak o temi: Hrvatska knji?evnost

Po?eci Hrvatske pismenosti se?u u srednji vijek. Hrvati pi?u na glagoljici, bosan?ici i latinici. Simbol po?etka hrvatske knji?evnosti je Ba??anska plo?a. Va?an je i glagolji?ki Zapis popa Martinca. U 14. stolje?u razvija se i lirsko pjesni?tvo ve?inom vjerskog karaktera. Nositelji knji?evnog ?ivota su ve?inom sve?enici i glagolja?i. Najstarija je bo?i?na pjesma U se vrime godi??a prevedena s latinskog. Jedan od najstarijih zapisa na latinici je pobo?na ?ibenska molitva nastala oko 1347. godine. Hrvojev misal je najljep?i i najbogatije ilustrirani glagoljski rukopis hrvatskoga srednjovjekovlja. Misal po zakonu rimskog dvora tiskan 1483. godine je hrvatski prvotisak otisnut 28 godina nakon Gutenbergove ?etrdesetdvoredne Biblije i prvi je misal u Europi koji nije tiskan latini?nim slovima.

Marko Maruli?, otac hrvatske knji?evnosti.

Humanizam se najja?e o?itovao u priobalnim gradovima. Najva?niji hrvatski humanisti su Ivan ?esmi?ki, Juraj ?i?gori?, Antun Vran?i? i Ilija Crijevi?. Bogatstvo hrvatske renesansne knji?evnosti mo?e se uo?iti po brojnosti i raznolikosti knji?evnih oblika. Marko Maruli? se naziva ocem hrvatske knji?evnosti s najva?nijim djelima Judita na hrvatskom i Davidijada na latinskom jeziku. Petar Hektorovi? pi?e putopisni spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje, a Petar Zorani? prvi hrvatski roman Planine. Najzna?ajniji pjesnici su ?i?ko Men?eti?, D?ore Dr?i?, Mavro Vetranovi?, Brne Karnaruti? i Hanibal Luci? s pjesmom. Najva?niji renesansni komediograf je Marin Dr?i?, a najpoznatije komedije su mu Dundo Maroje, Novela od Stanca i Skup.

U baroku uvjetovano turskim osvajanjima i rascjepkano??u zemlje djeluju ?etiri regionalna knji?evna kruga. Glavni i najplodonosniji je onaj iz Dubrovnika. Najva?niji predstavnik je Ivan Gunduli? s djelima Suze sina razmetnog, Dubravka i Osman. Ostali predstavnici su Ivan Buni? Vu?i?, Junije Palmoti? i Ignjat ?ur?evi?. Slijedi dalmatinski knji?evni krug te knji?evnost Banske Hrvatske i Slavonije. Nikola Zrinski, Fran Krsto Frankapan, Katarina Zrinski, Juraj Habdeli? i Antun Kani?li? najva?niji su predstavnici. Hrvatskom knji?evnosti 18. stolje?a dominira barok, prosvjetiteljstvo i klasicizam, a javljaju se i neke zna?ajke predromantizma. Iznimno veliku popularnost posti?e Razgovor ugodni naroda slovinskog Andrije Ka?i?a Mio?i?a. Iz tog razdoblja valja spomenuti Matiju Petra Katan?i?a, Matiju Antuna Reljkovi?a i Titu?a Brezova?kog.

Romantizam se javlja za vrijeme hrvatskog knji?evnog preporoda koji traje od 1813. do 1860. godine, a karakterizira ga nacionalno bu?enje. Ljudevit Gaj postaje predvodnikom preporodnih nastojanja, a ostali predstavnici su Pavao ?toos, Stanko Vraz, Dimitrija Demeter, Ivan Ma?urani? i Petar Preradovi?. Protorealizam se jo? naziva i ?enoinim dobom po najva?nijoj osobi tog razdoblja Augustu ?enoi. Njegova pojava simbolizira prodor hrvatske umjetnosti rije?i u ?ire ?itala?ke mase. Hrvatski realizam traje od 1881. do 1890., a najva?niji predstavnici su prava?i Eugen Kumi?i? i Ante Kova?i? te Ksaver ?andor Gjalski, Josip Kozarac, Vjenceslav Novak i Silvije Strahimir Kranj?evi?.

Hrvatska moderna traje od 1892. do 1916. godine. Najzna?ajniji knji?evnici tog razdoblja su Antun Gustav Mato?, Ivo Vojnovi?, Dinko ?imunovi?, Fran Galovi?, Dragutin Domjani?, Vladimir Vidri?, Ivan Kozarac i Vladimir Nazor. U Zagrebu se 1900. osniva Dru?tvo hrvatskih knji?evnika. Najva?niji predstavnici hrvatske knji?evnosti u razdoblju 1914. do 1929. godine su Ivo Andri? i Antun Branko ?imi?. Najva?niji knji?evnik 20. stolje?a je Miroslav Krle?a. Predstavnici nove generacije su Tin Ujevi?, Dobri?a Cesari?, Dragutin Tadijanovi?, Ivan Goran Kova?i?. Najva?niji predstavnici druge moderne su knji?evnici okupljeni oko ?asopisa Krug nazvani krugova?i poput Slobodana Novaka, Josipa Pupa?i?a, Vlatko Pavleti? i Vlade Gotovca, a priklonili su im se i Jure Ka?telan i Vesna Parun. U postmoderni djeluju Ivo Bre?an, Ivan Aralica i Pavao Pavli?i?. U anketi iz 2009. godine me?u gra?anima Hrvatske najpoznatijim hrvatskim pjesnikom progla?en je Tin Ujevi?, a slijede Dobri?a Cesari?, Vesna Parun, Dragutin Tadijanovi? i Antun Branko ?imi?.

Znanost

Podrobniji ?lanak o temi: Znanost u Hrvatskoj

Ru?er Bo?kovi?, hrvatski matemati?ar, astronom, geodet, fizi?ar, pjesnik i filozof

Mnogo zna?ajnih znanstvenika i izumitelja potje?e iz Hrvatske. Slavoljub Eduard Penkala je izumitelj mehani?ke olovke, a Nikola Tesla je izumio generator izmjeni?ne struje, transformator i okretno magnetsko polje. Tesla je ?esto nazivan ?ovjek koji je izumio dvadeseto stolje?e. Faust Vran?i? izumio je padobran, a Ivana Lupis-Vuki? izumitelj je torpeda. Ivan Vu?eti? izumitelj je daktiloskopije, sustava identifikacije pomo?u otisaka prstiju. Antun Lu?i? je zaslu?an za izum prve naftne bu?otine. Najzna?ajniji znanstvenici su Ru?er Bo?kovi?, Dragutin Gorjanovi?-Kramberger, Andrija Mohorovi?i? i Milutin Milankovi?. Ivan Lu?i? se naziva ocem hrvatske historiografije, a ostali va?ni povjesni?ari su Juraj Rattkay, Ivan Kukuljevi? Sakcinski, Franjo Ra?ki, Tadija Smi?iklas, Vjekoslav Klai? i Ferdo ?i?i?.

Umjetnost

Likovna umjetnost, kiparstvo i strip

Hrvatska je dala zna?ajne kipare poput Jurja Dalmatinca i Ivana Me?trovi?a, slikare Vlaha Bukovca, Eugen Buktenica, Mata Celestina Medovi?a, Ivana Generali?a, Julija Klovi?a, Joze Kljakovi?a, Krste Hegedu?i?a, Ivana Rabuzina i mnoge druge.

Filmska umjetnost

Prvi hrvatski dugometra?ni igrani film je Lisinski iz 1944.

Zagoneta?tvo

Nikola Faller autor je prve hrvatske kri?aljke (unakr?taljke), objavljene u Pari?koj modi 1. o?ujka 1925. Bjelovar je, uz Zagreb, najzna?ajniji za razvoj hrvatskoga zagoneta?tva – otuda mu i naslov enigmopolisa – zahvaljuju?i djelatnosti Zagoneta?koga dru?tva ??vor?, koje je objavilo niz enigmatskih izdanja.

Sport

Podrobniji ?lanak o temi: ?port u Hrvatskoj

Marin ?ili?, najtrofejniji hrvatski tenisa? dana?njice

Blanka Vla?i?, najbolja hrvatska atleti?arka.

Hrvatska reprezentacija uo?i finala Svjetskog nogometnog prvenstva 2018. u Rusiji, najtrofejnija hrvatski mom?ad u povijesti hrvatskog nogometa.

Janica Kosteli?, najpoznatija hrvatska skija?ica.

Hrvatska ima mnoge vrhunske ?porta?e. Daleko najpopularniji sport je nogomet. Posebno dobre rezultate i veliku popularnost imaju i drugi lopta?ki ?portovi poput rukometa, ko?arke i vaterpola. Izrazito su popularni ?ah i brid?.

Hrvatski je sport do?ivio prvi pravi odjek u svijetu kada je hrvatska nogometna reprezentacija osvojila broncu na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998. Najve?i uspjeh hrvatskog nogometa postigla je druga zlatna generacija osvajanjem srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018. Luka Modri? osvojio je Zlatnu loptu kao najbolji igra?. Ve? na idu?em Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022. hrvatska reprezentacija osvojila je bron?anu medalju.

NK Dinamo je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki europski trofej, Kup velesajamskih gradova 1967. godine, prete?u Kupa UEFA i Europske lige. Drugi najpopularniji nogometni klub je splitski Hajduk koji je od hrvatskih klubova najuspje?niji u najelitnijim nogometnom natjecanju ligi prvaka gdje je do?ao do 1/4 finala. Hrvatska rukometna reprezentacija je dvostruki olimpijski pobjednik u Atalanti i Ateni. Kauboji su bili svjetski prvaci 2003. godine, a osvojili su i tri svjetska srebra na Islandu, Tunisu i Hrvatskoj. Tome valja pridodati europsko srebro i broncu. Ivano Bali? je smatran najboljim rukometa?em svoje generacije. RK Zagreb je dvostruki, a Bjelovar jednostruki prvak Europe.

Hrvatska ko?arka?ka reprezentacija je igrala finale sa Sjedinjenim Dr?avama ?ija je reprezentacija nazvana Dream team na olimpijskim igrama u Barceloni. Dra?en Petrovi? se smatra najve?im europskim ko?arka?em svih vremena koji je Europljanima otvorio put u NBA. Ostali veliki ko?arka?i su Kre?imir ?osi?, Toni Kuko?, Dino Ra?a i trener Mirko Novosel ?lan Ko?arka?ke Ku?e slavnih. Hrvatski klubovi su bili pet puta prvaci Europe, Split tri puta, a Cibona dva puta. Cibona je dva puta bila pobjednik Kupa pobjednika kupova. Split je dva puta osvojio Kup Radivoja Kora?a, a Cibona jedan. Tre?i popularni klub je KK Zadar. Zadar je naziva gradom ko?arke zbog popularnosti ?porta u tom gradu i fanati?no??u navija?a. Hrvatska vaterpolska reprezentacija je trenuta?ni svjetski prvak. Barakude su uz to osvojile i olimpijsku broncu te dva europska srebra. Mladost je sedmerostruki europski prvak te je od LEN-a progla?ena Najboljim klubom dvadesetog stolje?a. Trofej europskog prvaka osvojila su jo? tri hrvatska kluba: triput Jug iz Dubrovnika te dvaput Jadran odnosno jedanput PO?K iz Splita.

Sandra Perkovi? je peterostruka Europska prvakinja u bacanju diska, ali je i dvostruka olimpijska prvakinja, dvostruka svjetska prvakinja u bacanju diska i Sandra je ?ak ?est puta osvojila naslov Dijamantne lige. Hrvatska teniska reprezentacija je bila pobjednik Davisova kupa 2005. godine. Goran Ivani?evi? je osvojio Wimbledon 2001. godine. Ostali poznati tenisa?i su Ivan Ljubi?i?, Mario An?i? i Iva Majoli. Skija?ica Janica Kosteli? je najbolja hrvatska ?porta?ica. Jedina je skija?ica koja je osvojila ?etiri zlatne olimpijske medalje ukupno i tri zlatne medalje na jednoj Olimpijadi. Ukupno je s ?etiri zlata i dva srebra najuspje?nija skija?ica u povijesti Olimpijade. Trostruka je pobjednica Svjetskog skija?kog kupa te osvaja?ica pet svjetskih zlatnih medalja. Ivica Kosteli? postigao je zapa?ene rezultate. Visa?ica Blanka Vla?i? bila je najbolja hrvatska atleti?arka i svjetska prvakinja. Najbolji pliva?i su Duje Draganja, Sanja Jovanovi? i ?ur?ica Bjedov. ?eljko Mavrovi? i Mate Parlov najbolji su boksa?i. Branko Cikati? i Mirko Filipovi? su najpoznatiji borci u mje?ovitim borila?kim vje?tinama. Tamara Boro? je najbolja stolnotenisa?ica.

Ognjen Cvitan osvojio je svjetsko juniorsko prvenstvo u ?ahu u Meksiku 1981. Hrvatski velemajstori Zdenko Ko?ul i Ivan ?ari? postali su prvacima Europe redom 2006. i 2018. godine. ?ari? je osvojio i europsku broncu 2022. Najvi?i rejting ?ari? je postigao u lipnju 2024. kada je bio 37. s 2690 Elo bodova. To je ujedno i najvi?i rejting nekog hrvatskog ?ahista ikad. Hrvatska je bila organizatorom 11. Europskog prvenstva u ?ahu 2010.

Hrvatska nogometna reprezentacija ostvarila je najve?e uspjehe u povijesti hrvatskog sporta; osvojila je bron?ane (1998. i 2022.) i srebrnu medalju (2018.) na svjetskim prvenstvima.

Dr?avni blagdani

Dr?avni blagdani u Republici Hrvatskoj

nadnevak	blagdan
1. sije?nja	Nova godina
6. sije?nja	Sveta tri kralja
40 dana od Pepelnice izuzev nedjelja	Uskrs
dan nakon Uskrsa	Uskrsni ponedjeljak
1. svibnja	Praznik rada
60 dana nakon Uskrsa	Tijelovo
30. svibnja	Dan dr?avnosti
22. lipnja	Dan antifa?isti?ke borbe
5. kolovoza	Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja
15. kolovoza	Velika Gospa
1. studenoga	Svi sveti
18. studenoga	Dan sje?anja na ?rtve Domovinskog rata i Dan sje?anja na ?rtvu Vukovara i ?kabrnje
25. prosinca	Bo?i?
26. prosinca	Sveti Stjepan

Zanimljivosti

Hrvatski nacionalni cvijet je perunika. Na prijedlog HAZU 2000. godine na izlo?bi cvije?a Japan Flora promoviran je kao hrvatski nacionalni cvijet, glede ?injenice da u Hrvatskoj raste dvanaest samoniklih vrsta perunike: hrvatska perunika (Iris croatica), patuljasta jadranska perunika (Iris adriatica), ilirska perunika (Iris illyrica), jadranska perunika (Iris pseudopallida) i druge.

Vanjske poveznice

• Po?etna stranica HR domene www.hr
• Hrvatska turisti?ka zajednica croatia.hr
• Hrvatski web-katalog www.hr
• Hrvatska: zemlja i ljudi LZMK
• "De administrando imperio" ("O upravljanju carstvom"), Konstantin VII. Porfirogenet (913.-959.), gr?ki s prijevodom na engleski, Gyula Moravcsik i Romilly Jenkins (348 stranica), "Dumbarton Oaks Texts", Washingon 1967.,  v. osobito pogl. 29. "O Dalmaciji i susjednim zemljama", 30. "Povijest Dalmatinske provincije" i 31. " O Hrvatima i zemlji u kojoj oni danas obitavaju", str. 122-151

Portal Hrvatska

Portal Europa

Ostali projekti

• Popis osnovnih hrvatskih tema

	Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Hrvatska
	Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Hrvatska
	Zajedni?ki poslu?itelj sadr?i atlas Hrvatske
	Wikizvor ima izvorni tekst Kategorija:Hrvatska
	Wje?nik ima rje?ni?ku natuknicu Hrvatska
	Wikicitati imaju zbirke citata o temi Hrvatska

Portal Hrvatske: pristup ?lancima s tematikom o Hrvatskoj